Banke i ostali pružatelji platnih usluga od 9. siječnja sljedeće godine moraju svojim korisnicima omogućiti primanje instant kreditnih transfera (IKT), a slanje devet mjeseci kasnije, kazao je državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić.
“IKT su vrsta kreditnih transfera kojima se novčana sredstva, u roku od 10 sekundi od vremena primitka naloga za plaćanje, prenose s računa platitelja na račun primatelja plaćanja, i to u bilo koje doba dana i svaki dan u godini”, rekao je Zoričić u Hrvatskom saboru, gdje je predstavio izmjene i dopune ukupno pet zakona koji se se tiču platnog prometa i elektroničkog novca te provedbe EU Uredbe o instant kreditnim transferima.
“Uredba propisuje da pružatelji platnih usluga koji nude slanje i primanje kreditnih transfera, svojim korisnicima trebaju omogućiti primanje IKT-a od 9. siječnja 2025. godine, a slanje IKT-a od 9. listopada 2025.”, kazao je Zoričić
Državni tajnik je objasnio da se IKT transferi razlikuju od ostalih kreditnih transfera po tome što je obrada moguća i nakon radnog vremena banke ili drugog pružatelja platnih usluga, a novčana sredstva knjiže se na račun primatelja nakon deset sekundi, dok se kod ostalih kreditnih transfera čeka najkasnije do kraja sljedećeg radnog dana.
”Unutar deset sekundi moraju se vidjet sredstva na računu primatelja, moraju bit prebačena s računa platitelja. To vrijedi za sve dane u godini, bilo koje doba dana i za sva plaćanja, domaća i inozemna”, napomenuo je Zoričić u odgovoru na pitanje HDZ-ova zastupnika Marina Mandarića.
Kada je riječ o tijelima zadužena za provedbu zakona, Hrvatska narodna banka bit će nadležan za kreditne institucije, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga za ostale subjekte iz financijskog sektora.
“Uredba se ne primjenjuje na Hrvatsku banku za obnovu i razvoja, to nije predmet ovog zakona. Što se tiče visine naknada, ona je jednaka naknadi za kreditne transfere, ona mora biti ista”, kazao je državni tajnik u odgovoru na repliku SDP-ova zastupnika Borisa Lalovca.
Zastupnik Ivica Baksa (Nezavisna platforma Sjever) podržao je zakonske izmjene jer će one, rekao je, tražiti od pružatelja platnih usluga da bez odgađanja obavijest HNB o svim značajnim operativnim i sigurnosnim incidentima, što je korak naprijed u povećanju transparentnosti i sigurnosti. Na pitanje kako će se osigurati da obavještavanje bude brzo i učinkovito, Zoričić odgovara da će se time baviti Zakon o kibernetičkoj sigurnosti.
“Njime je propisana platforma putem koje se prijavljuju svi incidenti, a onda se koristi za izvještavanje o incidentima. HANFA i HNB će propisati detalje vezano uz izvještavanja”, naglasio je.
Kako bi se očuvala potpuna kontrola nad IKT rizicima, dodao je Zoričić, financijski subjekti moraju razviti posebne mehanizme i politike vezane uz postupanje sa svim IKT incidentima.
