U sklopu izložbenog programa 76. festivalskog ljeta te suradnje Dubrovačkih ljetnih igara i Dubrovačkih muzeja u Etnografskom muzeju u žitnici Rupe otvorena je izložba „Žene − Na sceni i iza scene Dubrovačkih ljetnih igara“. Autorice izložbe, Barbara Margaretić i Viktorija Žuvela, donose pregled brojnih žena – umjetnica, kazališnih radnica, djelatnica i suradnica – koje su svojim radom, kako na sceni, tako i iza nje, dale vrijedan doprinos razvoju i prepoznatljivosti Igara. Posveta je ženama koje su se upisale u povijest Igara svojim hrabrim režijama, autentičnim kostimima, bilo da su oblikovanjem plesnih dionica i scenskim pokretnom unijele novi senzibilitet, ili pak izrađivale scenografiju u ambijentalnim prostorima Grada. Okupljene je pozdravila glasnogovornica Dubrovačkih muzeja, Marta Vukadin. Navela je da izložba ne donosi zaboravljeno, nego donosi novo čitanje onoga što je dosada gledano, ali možda nije viđeno.
Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Marija Šiša-Vivek koja je posebno pozdrvila prisutnu glumicu Neva Rošić koja je istaknuta i na izložbi. Vršiteljica dužnosti ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Marijeta Radić Grabovac pozdravila je sudionike, ali i grafičkoj dizajnerici Ivani Putici. Navela je kako je posebno zadovoljstvo govoriti o ovoj izložbo, o ženama koje su svoju viziju i čast posvetile Igrama, njihov je rad često ostao izvan svjetla reflektora, ali su one oblikovale identitet Festivala.
– Ova izložba nas poziva na drugačije čitanje povijesti, na ono koje u prvi plan stavlja žene, žene koje su stvarale Igre u svakom smislu te riječi. Unosile su energiju, emociju, kritičnost, stajalište, žensku snagu… Zahvaljujući senzibilitetu autorica, dobili smo izložbu koja propituje i sadašnji trenutak, koliko su žene u kulturi vidljive, kakav je položaj danas, koliko cijenimo njihov rad? Ovo je poziv na razgovor i na osvješćivanje! Neka ova izložba ne ostane retrospektiva, već i inspiracija, neka potakne daljnje prilike za razgovore, ravnopravnost…, navela je Radić Grabovac.
Margaretić je objasnila kako je prva ideja bila kostimi i kostimografija, istraživale su arhiv DLJI i Državni arhiv u Dubrovniku, istraživale su i u knjižnici i htjele ispričati priču o ženama iza scene, onim, manje vidljivim. Napomenula je da se u vrijeme prvog Festivala otvaraju stalne izložbe – prvenstveno u Kneževom dvoru, a etnografska zbirka u tvrđavi sv. Ivana. Odabrale su 23 žene. Također, zahvaljujući kulturi sjećanja Dubrovčana, autorice su došle do vrijednih podataka… Pročitala je imena posuditelja, zahvalila je tehničkoj ekipi Dubrovačkih muzeja, kao i svim kolegama. Žuvela je publici zahvalila na dolasku, a navela je da su, dok su čitale građu, bile u dijalogu sa svim tim ženama. Želja im je bila da te žene gledaju u posjetitelje a posjetitelji u njih. Sretna je što su imale priliku pričati s nekim ženama o kojima govori izložba. Dodala je kako se treba baviti ovakvim temama jer svi znaju ova imena, rekla je kako je izložba tek skica i da se o tome još može govoriti.
Pročelnica Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam Grada Dubrovnika Julijana Antić Brautović podsjetila je kako je gradska uprava jako ponosan na suradnju među ustanovama jer u sinergijama nastaju ponajbolji projekti. Vrata za suradnju otvaraju se sve šire.
– Ova izložba ne govori o samo jednom segmentu naše prošlesti, nego je vrijedan i emotivan segment naše kolektivne memorije. Ova izložba otvara velika i važna pitanja, nije samo estetska i dokumentarisitčka, nego ima i političku komponentu. Grad Dubrovnik s ponosom prepoznaje svoje žene koje su gradile i koje grade identitet Grada. Kao žene izborile smo se za status u kojem možemo sve, ali ne moramo sve! Došlo je vrijeme da redefiniramo pojam uspjeha kod žena. Izložba je uistinu hommage svim ženama, posebno onim ‘nevidljivima‘ koje su stvarale Festival. Vama posjetiteljima želim da u izložbi osjetite žensku snagu i odlučnost, poručila je na kraju Antić Brautović otvorivši izložbu.
Izložba predstavlja crtice o ženama koje su odigrale važnu ulogu ravnateljice, tajnice, kritičarke ili fotografkinje Festivala, ali i uloge inspicijentica, krojačica i garderobijerki. Kroz bogatu arhivsku građu i priče iz kulture sjećanja, izložba nudi novi pogled na povijest Dubrovačkih ljetnih igara s posebnim naglaskom na rad žena u razdoblju od osnutka Festivala 1950. godine do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća. Izložba ostaje otvorena do 25. kolovoza.