Nedavno se Dubrovnik pojavio u svim nacionalnim medijima po još jednom rekordu, ovaj put nije bio iz sektora turizma, nego je iz hidrometeorologije – izmjerena je najtoplija temperatura mora u Hrvatskoj. Prema podacima DHMZ-a, 16. srpnja ove godine u Dubrovniku je izmjerena temperatura mora od 30 Celzijevih stupnjeva! No, samo par dana nakon tog rekorda, temperatura mora u Dubrovniku smanjila se za 10 i više stupnjeva pa se sad u jutarnjim satima govori o vrijednostima od 19 stupnjeva! Ukratko: od ‘juhe‘ do ‘leda‘ u samo par dana! Nekome više godi toplo more, netko se može rashladiti tek kad je svježije… Jesu li ovi ekstremi neobični i koliko utječu na morski svijet, otkriva doktor znanosti i znanstvenik s Instituta za more i priobalje, Valter Kožul.
– Kad govorimo o rekordu koji se dogodio, to je nešto što ćemo u doglednoj budućnosti imati ponovljeno ako ne i povećano, samo je pitanje hoće li to biti sljedeće ljeto ili ljeto iza. Normalno, to je sve skupa posljedica klimatskih promjena odnosno globalnog zatopljenja. Inače, da nije bilo tog rekorda, mi sad ne bismo razgovarali o ovome jer sve ovo što se događa je mehanizam koji je karakterističan za ovaj dio godine. Znači, uvijek negdje u sedmom, osmom mjesecu imate situaciju da raste temperatura mora, da ona doseže nekih 28, 29 Celzijevih stupnjeva, a ove godine je dosegla 30 stupnjeva… Inače, samo je stvar toga koliko će dugo to razdoblje visoke temperature mora trajati… Dakle, ono što se tijekom proljeća i ljeta događa u moru, jest stvaranje gornjeg, toplijeg sloja do mjesta termokline. Termoklina je sloj u moru nakon kojeg ubrzano pada temperatura mora. Možete imati temperature u gornjem sloju od 28, 29 stupnjeva, ali ispod termokline temperatura padne na 15 i manje stupnjeva, pojašnjava Kožul ističući kako ova promjena temperature mora u samo par dana nije ništa neobično.
– Nažalost, zbog klimatskih promjena i svih ovih događanja, termoklina koja je od 10 do 20 metara, ali se na nekim mjestima produbljuje baš zbog toga što ova razdoblja s visokom temperaturom traju dulje pa mogu nastati problemi s organizmima u moru, posebno onima koji se ne kreću. Imao tako primjer odumiranja, izbjeljivanja koralja… Naime, ako razdoblje visoke temperature mora traje dulje, oni jednostavno nestaju. Svake godine negdje u sedmom mjesecu imamo jednu do dvije bure, dakle, bura kao sjeverni vjetar koji puše s kopna prema otvorenom moru je vjetar koji će nam ohladiti more, ali on ga ne hladi na način da je sâm vjetar hladan, bura je topla, ali ona uzrokuje pokretanje gornjeg sloja mora, topliji sloj gura prema otvorenom moru da bi se podizao sloj koji je hladniji i tako dolazi do snižavanja temperature mora na površini. To će trajati par dana dok ponovno ljeto ne učini svoje i dok ponovno temperature gornjeg sloja ne postanu uobičajene ljetne temperature oko 24, 25 Celzijevih stupnjeva. Kroz sljedećih par dana imat ćemo normalne ljetne temperature mora, već je jučer bilo 24! Naravno, nije odjedanput uz čitavu obalu jednaka temperatura mora jer bura negdje puše jače, negdje slabije… Ono što je veliko i što pliva na ovako visokim temperaturama traži mjesto gdje je hladnije, znači, traži dubinu, a ono što se ne može maknuti bit će izloženo visokoj temperaturi i ako to dulje traje, neki organizmi mogu uginuti. Inače, morski organizmi lakše trpe niske nego visoke temperature mora jer je ta letalna zona kod visokih temperatura uža i lakše dolazi do ugibanja, posebno ako visoka temperatura traje dulje.
Primjetno je i kako se temperatura mora od jutarnjih 19 tijekom dana popne i do 22, more se tijekom dana brzo zagrije…
– Kad je temperatura mora padne na nekih 19 stupnjeva, treba 2, 3 ili 4 dana da se ona uspije podignuti na 24, 25 stupnjeva. Tijekom dana ona zna oscilirati od jutarnjih temperatura do popodnevnih i po 1 do 2 stupnja. To je sve stvar djelovanja sunca i nedostatka vjetra u tom trenutku. Sjećam se da bi zbog jače bure u razdoblju od 6 do 12 sati temperatura mora znala pasti za desetak stupnjeva! Bilo je godina kad bi s 28, 29 pala na 17, 18 stupnjeva i tako trajala par dana da bi se onda digla zbog djelovanja visoke ljetne temperature. Bura i pokretanje morskih masa su tu najvažnije… Na mjestima gdje su estuariji rijeka, ovisno o količini slatke vode koja je obično niže temperature, dolazi do miješanja i hlađenja morske vode, što nije toliko značajno u ljetnim mjesecima. Na nekim mjestima djeluju vrulje koje su isto tako manje izražene u ljetnim mjesecima te opet imate hlađenje mora. Dakle, dominantan je vjetar! – zaključuje Kožul.
