Dr. sc. Frka Milosavljević iz Laboratorija za biogeokemiju mora i atmosfere, Zavoda za istraživanje mora i okoliša, na poziv vodećih svjetskih stručnjaka u istraživanju kvalitete zraka – prof. Branke Miljević i prof. Zorana Ristovskog s Queensland University of Technology (QUT), Brisbane, Australija, priključila se velikom međunarodnom projektu zaštite i jačanja otpornosti Velikog koraljnog grebena na rastuće negativne posljedice klimatskih promjena.
Njihovo zajedničko istraživanje, dio programa Reef Restoration and Adaptation Program (RRAP), imalo je za cilj bolje razumjeti na koji način stres kojem su izloženi koralji može utjecati na stvaranje i svojstva oblaka.
Veliki koraljni greben: svijet pod morem
Veliki koraljni greben, smješten uz obalu Australije, dom je tisućama vrsta riba, biljaka i mikroorganizama kojima pruža zaklon, hranu i čini temelj života tog jedinstvenog ekosustava. Međutim, uslijed zagrijavanja mora izazvanog klimatskim promjenama koraljni greben izložen je sve stresnijim uvjetima.
Ali što to zapravo znači?
Pod utjecajem stresa koralji proizvode veće količine mukoznih organskih spojeva, pojednostavljeno ”morsku sluz”.
– Kada su pod stresom, koralji reagiraju izlučivanjem ”morske sluzi”. To su zapravo složeni organski spojevi koji ih na neki način štite – pojašnjava dr. sc. Frka Milosavljević.
– Takav materijal nakuplja se na površini mora i stvara površinski film, iznimno tanki sloj, tanji čak i od ljudske vlasi, koji djeluje poput kože oceana, odvaja more od atmosfere i kontrolira kako oni međusobno „komuniciraju“. Taj film utječe i na sastav sitnih kapljica vode koje se iz mora podižu u zrak. Promijenjene kapljice koje lebde u zraku utječu na to kako se formiraju oblaci iznad mora kao i na njihova svojstva – objašnjava dr. sc. Frka Milosavljević.
Ove procese 24 sata dnevno pratio je tim znanstvenika na otoku Heron, istovremenu mjereći parametre koji objašnjavaju što se događa u moru i zraku iznad njega.
– Naša istraživanja pokazuju koliko je važno razumjeti na koji način izloženost koraljnog sustava okolišnom stresu utječe na promjene u akumulaciji organske tvari na granici faza more-atmosfera te procese stvaranje oblaka i klimu – kaže dr. sc. Frka Milosavljević.
Znanje stečeno na drugom kraju svijeta pomoći će nam i u razumijevanju našeg mora
Dr. sc. Frka Milosavljević već vodi novi HRZZ projekt nazvan ADRIAirBURN (PI-2024-05-6224), u sklopu kojeg će proučavati slične procese u Jadranskom moru.
– Posebno nas zanima kako požari, koji postaju sve češći zbog klimatskih promjena, utječu na kemijski sastav zraka i mora u našem priobalju – objašnjava znanstvenica. Kada šuma gori, požar oslobađa dim i čestice koje mogu značajno utjecati na kvalitetu zraka, ali i na morski okoliš. Želimo razumjeti te procese kako bismo bolje zaštitili naš Jadran – dodaje.
Pogled u budućnost
Svake godine klimatske promjene stavljaju sve veći pritisak na koraljne grebene diljem svijeta. Poput ljudskog tijela koje ima sposobnost oporavka od kratkotrajnog stresa, i koralji mogu preživjeti kraća razdoblja nepovoljnih uvjeta. Međutim, dugotrajni stres može imati ozbiljne posljedice kako za njih, tako i za cijeli planet. Naše razumijevanje njihovih reakcija na stres i načina na koji te reakcije utječu na klimu ključno je za njihovo očuvanje. Što više učimo o tim složenim vezama između najmanjih morskih organizama i globalnih klimatskih procesa, to bolje možemo zaštititi dragocjene i jedinstvene ekosustave našeg planeta.
Institut Ruđer Bošković
