Sveučilište u Zadru ovog je tjedna domaćin jubilarnog 35. Europskog kongresa arahnologa, na kojemu 175 znanstvenika iz preko 40 država, većinom iz Europe, ali i Novog Zelanda, Australije, Brazila, Kanade, Tajvana… razmjenjuje najsuvremenije spoznaje o paučnjacima. Iako su široj javnosti najpoznatiji pauci, u ovu skupinu ulaze i škorpioni, kosci, grinje, krpelji, bičevi i drugi organizmi koji također imaju svoju važnu ulogu u ekosustavu.
Paučnjaci naseljavaju gotovo sve ekosustave planeta – od pustinja i livada, preko šuma i planinskih područja, pa sve do urbanih vrtova i kuća. Najpoznatiji su kao grabežljivci kukaca, no njihove uloge tu ne prestaju.
– Nažalost, ljudi se boje paukova, a arahnofobija je najraširenija biofobija na svijetu. Oni su predatori mnogih kukaca i beskralježnjaka s kojima bi nam, da nije paukova, život bio stvarno težak. U Europi je samo crna udovica zaista otrovna, drugi su paučnjaci zapravo bezopasni i ako ih pritisnete, možete dobiti ubod sličan onome ose. Europa je što se toga tiče najsigurnija, a puno pažljiviji moraju biti naši kolege iz Australije, uostalom kao i s drugim organizmima na tom kontinentu, kaže predsjednica Organizacijskog odbora dr. sc. Martina Pavlek s Instituta Ruđer Bošković.
Sudionicima je uspješan rad poželio prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, ističući kako je ovo prvi put do sada da se na njemu znanstveno raspravlja o ovim fascinantnim bićima.
– Pauci nisu tek sitni, neprimjetni stanovnici kutova naših domova, nego vladari ekosustava, neumorni regulatori, osjetljivi pokazatelji zdravlja okoliša, pa čak i inspiracija medicini i tehnologiji. Njihova svila i toksini izazivaju divljenje, a njihova raznolikost podsjeća nas na nevjerojatnu složenost života na Zemlji. Upravo zato vaš rad nije samo akademski, nego i društveno vrijedan – jer razumijevanje pauka znači razumijevanje prirode i svijeta kojem pripadamo, istaknuo je prorektor Penezić.
Od ponedjeljka do petka obradit će se brojne teme koje obuhvaćaju širok spektar istraživačkih područja: sistematiku i evoluciju, ekologiju i ponašanje pauka, molekularnu biologiju i toksine, te očuvanje bioraznolikosti i zaštitu prirodnih staništa. U srijedu je predviđen terenski odlazak u Nacionalni park Paklenicu, gdje će istraživači moći prikupljati paučnjake te razgledavanje prirodnih ljepota Krke i Kornata.
