Hrvati bi uskoro mogli plaćati dopunsko osiguranje čak 15 eura mjesečno, barem se to očituje u prijedlogu kojeg je pustio u javno savjetovanje Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZZO). U međuvremenu su s 05. prosincem došle nove cijene HZZO-a koje se plaćaju zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu pomoć pacijentima, što ujedno i znači ako nemate dopunsko te usluge ćete morati platiti više nego što ste trebali prije 05.prosinca ove godine.
Pacijent bez dopunskog, podsjećamo, plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge. Kako piše Večernji list, bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto.
Pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja će dan “obične” bolničke skrbi koštati 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). Ukoliko je potrebna pojačana skrb, tad se cijna penja na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na
kirurškim odjelima platit ćete po danu 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, to će ih koštati 56 eura po danu.
Korekcije cijena
Najveći trošak za pacijenta bi mogao biti boravak u bolnici, no ne može biti veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Postoji niz postupaka za koje participacija koju pacijent bez dopunskog treba platiti i po nekoliko stotina eura.
Jedan od skupljih dijagnostičkih-terapijskih postupka je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura, dok se operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Pacijent bez dopunskog će vađenje krajnika nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. U slučaju da je potrebno hitno vađenje žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Najavljeno povećanje
Podsjećamo, HZZO je krajem studenog najavio kako su u javno savjetovanje pustili prijedlog o povećanju cijene dopunskog osiguranja s dosadašnjih 9,29 na 15 eura mjesečno. Njihovo priopćenje o tome prenosimo u cijelosti.
“Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u okviru provedbe dopunskog zdravstvenog osiguranja s posebnom pažnjom prati trendove prihoda i rashoda dopunskog zdravstvenog osiguranja. Proteklih godina dolazi do značajnog povećanja troškova u svim segmentima pa tako i u zdravstvu (porast cijena ugradbenih potrošnih materijala, porast plaća u zdravstvu i dr.), a istovremeno se povećavaju i cijene zdravstvenih usluga. Podsjećamo kako su od 1. siječnja 2024. godine izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju donijele povećanje minimalnog iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite (33%) za pojedine zdravstvene usluge te maksimalnog iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite (100%), što predstavlja povećanje prihoda zdravstvenih ustanova. U cilju unapređenja kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite HZZO je sklopio dodatne ugovore s pružateljima zdravstvenih usluga što je pak doprinijelo kontinuiranom porastu zdravstvene potrošnje, a posljedično i značajnom povećanju troškova zdravstvene zaštite. Ipak, zahvaljujući dugogodišnjem stabilnom poslovanju kao i određenim akumuliranim financijskim sredstvima kojima je dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a tijekom godina raspolagalo, cijena police nije se mijenjala.
Radi održavanja stabilnosti sustava dopunskog zdravstvenog osiguranja koje počiva na načelima solidarnosti i jednakosti prema kojima je zdravstvena zaštita dostupna svima pod jednakim uvjetima, HZZO je predložio donošenje odluke o novoj cijeni police koja bi umjesto sadašnjih 9,29 eura (111,49 eura godišnje) iznosila 15,00 eura mjesečno (180,00 eura godišnje). Podsjećamo kako HZZO cijenu police i jedinstveni položaj u provođenju dopunskog zdravstvenog osiguranja nije mijenjao punih 12 godina.
Ističemo da HZZO u skladu sa Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju od 2009. godine besplatno osigurava najosjetljivije skupine građana koji ostvaruju pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna. Također, 2023. godine je izmjenom Zakona došlo do još jednog i to značajnog povećanja prihodovnog cenzusa koji je iznosio 331,81 eura, odnosno 415,42 eura za samce, uz „indeksaciju“ koja se provodi svake godine. Prema sadašnjem propisanom prihodovnom cenzusu osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 421,92 eura, a za osiguranike – samce čiji prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 528,23 eura ostvaruju pravo na tzv. besplatne police. U studenom će HZZO provesti novu indeksaciju te će se prihodovni cenzusi povećati u skladu s time i iduće godine. Predložena mjera uvođenja nove jedinstvene, prihvatljive cijene od 15,00 eura mjesečno za sve kategorije osiguranika, uz postojeće mehanizme zaštite socijalno osjetljivih skupina osiguranika, nužno je rješenje kao bi zdravstvena zaštita ostala dostupna putem modela dopunskog zdravstvenog osiguranja u sustavu javnog zdravstva koje dopunski osigurava sve kategorije osiguranika bez diskriminacije, bez obzira na dob, zdravstveno stanje ili rizik od bolesti osiguranika”, navode.
