Kako bi se potaknula svijest građana o važnosti pravilnog korištenja hitnih medicinskih službi, Hrvatska liječnička komora SDŽ i Klinički bolnički centar Split organizirali su okrugli stol pod nazivom „Ako nije hitno, nije za Hitnu!“.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Kroz dijalog između različitih razina zdravstvene zaštite: KBC-a Split, Zavoda za hitnu medicinu i Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, htjelo se ukazali na preopterećenost hitnih bolničkih prijema pacijentima koji nisu životno ugroženi, što često dovodi do dugog čekanja, otežanog rada djelatnika te smanjenja dostupnosti skrbi za one kojima je ona najpotrebnija.
Na hitnim prijemima KBC-a Split od 1. siječnja do 5. studenog 2025. ukupno je pregledano 124.142 pacijenata od kojih je tek 209 (0,168 %) bilo životno ugroženo. Najveći broj obrađenih, njih 98.135 (79,051 %) imalo je kronične ili palijativne tegobe koji se ne mogu riješiti na hitnim prijemima. Zanimljiv je i podatak da veliki broj bolesnika koji dođu u bolnički hitni prijem prethodno uopće ne zatraži pomoć svog obiteljskog liječnika, a hitne prijeme često koriste kao prečicu do željene dijagnostičke pretrage ili specijalističkog pregleda. Javno zdravstveni je to problem koji nije karakterističan samo za Split već i za čitavu Hrvatsku i sve europske zemlje koje, svaka na svoj način, pokušavaju pronaći rješenje.
Na ove i brojne druge probleme ukazali su ravnatelj KBC-a Split izv. prof. dr. sc. Krešimir Dolić, ravnatelj Doma zdravlja SDŽ prim. Marko Rađa, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu SDŽ dr. Leo Luetić, predsjednik županijskog povjerenstva HLK i predstojnik Klinike za dječje bolesti KBC-a Split izv. prof. dr. sc. prim. Joško Markić, predstojnica Klinike za infektologiju KBC-a Split i pomoćnica ravnatelja za kvalitetu doc. dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja, v.d. pročelnica Objedinjenog hitnog bolničkog prijema KBC-a Split dr. Ivana Ferri-Certić, te specijalisti hitne medicine dr. Ivan Brdar (KBC Split) i dr. sc. Andrija Babić (Zavod za hitnu medicinu SDŽ).
Poslana je jasna poruka da hitni prijemi prije svega služe liječenju teških, akutnih bolesnika te zbrinjavanju životno ugroženih bolesnika. Sudionici su apelirali i na bolju organizaciju obiteljske medicine i njihovih dežurstava kako bi pacijenti imali dostupnu pomoć i izvan njihovog regularnog radnog vremena, posebice vikendom, čime bi se smanjio pritisak na hitne službe. Izrazito važnim su ocijenili kolektivnu odgovornost i intenzivan rad na zdravstvenoj pismenosti građana.
Kampanja „Ako nije hitno, nije za Hitnu!“ započela je okruglim stolom u Splitu no održati će se i u nekoliko gradova i otoka diljem Splitsko-dalmatinske županije.
Moja reakcija na članak je…
