Prije svega nekoliko tjedana hrvatska javnost imala je prilike na primjeru susjedne Slovenije svjedočiti tome kako u uređenim, demokratskim državama izgleda preuzimanje odgovornosti.
Tada je naime ondašnja ministrica pravosuđa Andreja Katič premijeru Robertu Golobu ponudila ostavku nakon tragičnog događaja u Novom Mestu gdje je 48-godišnji muškarac preminuo nakon brutalnog premlaćivanja ispred jednog lokala.
Ovih je dana u glavnom hrvatskom gradu do temelja izgorio jedan od simbola Zagreba – Vjesnikov neboder, ali i par dana nakon tog nemilog događaja nitko od vodećih političara u državi nije ni pomislio na preuzimanje moralne odgovornosti i nuđenje ostavke.
Tko će odgovarati?
Uzrok požara u svakom slučaju treba utvrditi policija, međutim, dobar dio javnosti od policije i Državnog odvjetništva očekuje da budu predvodnici buđenja uspavanih državnih institucija te da pokažu svoju neovisnost tako što će utvrditi kako je moguće da je nekoliko ministarstava odlagalo vlastitu papirnatu arhivu u oronulu i zapuštenu zgradu koja za arhiviranje nije imala nikakve uvjete.
Neovisno o tome radi li se o građi za uništavanje ili ne, i više je nego jasno kako je ovo golemi propust za kojega bi u svakoj uređenoj državi netko odgovarao ne samo zbog zapaljene arhive već i zbog toga što je u uporabi bila zgrada bez ikakve protupožarne zaštite što ovu ionako skandaloznu priču čini još skandaloznijom.
Baš to i jest ono najgore što je ovaj požar otkrio- vatra je najviše bjesnila baš na katovima na kojima je neadekvatno zbrinuta papirnata arhiva nekolicine ministarstava, ali i Porezne uprave čije bi djelovanje moralo biti za primjer s obzirom na sankcije koje se za daleko trivijalnije propuste izriču ‘običnim građanima’. Država je, štoviše, zakonom propisala standarde koje moraju zadovoljiti prostori za arhiviranja dokumenata, no to čini se ne vrijedi ni za državne institucije, ni za ministarstva.
Državni propisi
Prema pravilniku o uvjetima smještaja, opreme, zaštite i obrade arhivskog gradiva te broju i strukturi stručnog osoblja propisuje se kako se gradivo mora arhivirati u primjerenim prostorima odnosno objektima koji su čvrste konstrukcije, a koji su građeni od nezapaljivih ili teško zapaljivih materijala.
Propisano je i da se dokumenti arhiviraju na način da budu udaljeni od proizvodnih i energetskih postrojenja, opreme i vodova, skladišta kao i objekata kod kojih postoji povećana opasnost od požara, urušavanja, eksplozija, ispuštanja povećanih koncentracija štetnih tvari ili koji mogu biti cilj djelovanja u ratu. Dokumenti koji se spremaju u arhivu po pravilu bi trebali biti smješteni unutar izgrađenog stambenog ili poslovnog područja, prometno povezani i lako dostupni vatrogasnim vozilima te zaštićeni od prodora podzemnih i nadzemnih voda, opremljeni vatrodojavnim, protupožarnim i protuprovalnim sustavom i opremom te zaštićeni od pristupa neovlaštenih osoba.
Jasno je kao dan da niz pravila u Vjesnikovom slučaju nije ispoštovan, dapače, izgleda da je papirnata arhiva doprinijela visokim temperaturama koje su oštetile konstrukciju nebodera. Zbog toga nekolicina pravnika s kojima smo razgovarali ukazuje na osnove za više kaznenih djela pa se neki među njima pitaju hoće li i ministri biti pozvani na obavijesni razgovor, jer bi se na taj način moglo vratiti povjerenje u sustav i politiku.
Mega skandal
Da je riječ o mega skandalu jasno je i iz toga što je Telegram otkrio kako je Vjesnik koji je ujedno jedan od najvećih zagrebačkih poslovnih nebodera osiguran kao stambena zgrada s tim da je polica sklopljena prije nešto više od dva mjeseca putem mikro tvrtke s dvoje zaposlenik. Požarom uništena nekretnina koja je u većinskom vlasništvu RH osigurana je u Croatia osiguranju te postoji mogućnost da država zbog tog manevra izgubi milijune eura.
Na primjeru Vjesnika još se jednom po tko zna koji put ogolila nebriga države za stratešku nekretninu koja je u njenom vlasništvu što bi moglo predstavljati golemi teret i za premijera Andreja Plenkovića, odnosno za njegova ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića koji je pita li se kritičare već u nedjelju trebao ponuditi ostavku.
Umjesto ostavke Bačić posljednjih dana servira javnosti niz konfuznih izjava pa je tako prvotno izjavio da se zgrada koja je stradala u požaru ne može obnavljati da bi svega par sati kasnije demantirao sam sebe. Istog je dana ministar rekao i da je Vjesnikov neboder osiguran i na požar.
Ministar se demantira
”Plaćali smo kao suvlasnici visoku policu osiguranja upravo zato što smo znali da zgrada nema temeljne zahtjeve za građevinu kao što bi to danas imale zgrade javne namjene i mislim da smo napravili što smo trebali”, kazao je Bačić kojeg je demantiralo otkriće da Vjesnik nije bio osiguran kao poslovna već kao stambena zgrada što u prijevodu znači da je premija police osiguranja niža, a što vodi ka tome da postoji mogućnost da će iznos kojeg će osiguravatelj sada morati isplatiti biti osjetno niži.
Da priča bude do kraja apsurdna početkom godine Vjesnik je s 30-tak drugih državnih nekretnina proglašen strateškim, a Bačić je u to doba tvrdio kako je jedan od temeljnih kriterija za odabir nekretnina bio njihov veliki potencijal za aktivaciju. Taj potencijal u međuvremenu je nestao barem ako je suditi po ovotjednoj izjavi Bačićeva državnog tajnika Željka Uhlira koji smatra da ne treba biti sentimentalno vezan za nešto što je prošlo vrijeme i što su svi mogući faktori iskoristivosti potrošeni.
Kada već to smatra za Vjesnik tada je Uhlir svoje stajalište jasno i glasno trebao iskazati početkom godine, jer se ovako stječe dojam da državni tajnik gasi požar koji je nakon onog u Vjesniku buknuo i u Vladi od čijeg se ministra očekuje preuzimanje odgovornosti.
Što dalje?
Dok javnost raspravlja o političkoj odgovornosti Bačić istu tu javnost uvjerava da je država kao suvlasnik Vjesnikova nebodera poduzela sve potrebno i da su u zgradi bili ispunjeni svi protupožarni uvjeti. ”Došao sam na čelo Ministarstva prije dvije i pol godine, i od tada smo poduzeli niz aktivnosti između ostalih i u dijelu protupožarne zaštite te se poduzelo sve što smo trebali napraviti kao suvlasnici”, rekao je Bačić nakon sjednice Vlade dodajući da je zgrada danonoćno bila pokrivena s dvoje zaštitara.
Uz to je prema ministrovim riječima imala i osiguranje među ostalim i od požara. Za razliku od Bačića prvi čovjek zagrebačkih vatrogasaca Siniša Jembrih svjedoči kako su o požaru u Vjesnikovom neboderu dojavu dobili od građana. Osim toga Jembrih je rekao kako je u unutrašnjosti zgrade stanje loše detektirajući kako se požar vrlo vjerojatno širio instalacijama. ”Tu bitku u objektu bez osnovnih mjera zaštite i bez održavanja jednostavno nemaš šanse dobiti”, objasnio je Jembrih koji je time doveo u pitanje istinitost ministrovih navoda. Te je navode u pitanje doveo i statičar Mario Uroš.
”Protupožarni elementi unutar same građevine nisu bili adekvatni zato se požar brzo i širio”, rekao je Uroš. Izreći će se ovih dana o Vjesniku još podosta toga, svjesni su toga i u Vladi u kojoj bi bili najsretniji da se ova priča što prije gurne u zaborav, što će biti teško provedivo, s obzirom na to da će zapaljeni neboder još dugo stanovnike Zagreba podsjećati ne samo na noć u kojoj je izbio požar već i na nebrigu države o svojim nekretninama, nebrigu zbog koje kako za sada stvari stoje nitko ne misli preuzeti odgovornost. Kako i bi, kada Bačić spada u krug ljudi od najužeg Plenkovićeva povjerenja zbog čega će zasigurno i u ovoj neugodnoj situaciji dobiti njegovu zaštitu.
