Na današnji dan, 4. kolovoza 1995. godine, započela je vojno-redarstvena operacija Oluja, jedna od ključnih i najsjajnijih vojnih akcija u Domovinskom ratu. Operacija je krenula u 5 sati ujutro, kada su hrvatske vojne i policijske snage započele napad na okupirana područja duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, ukupne dužine preko 630 kilometara.
U prvim satima napada, Hrvatske snage brzo su ostvarile prodore kontrolirajući važne položaje. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljska radio-relejna čvorišta na područjima Ćelavca, Petrove i Zrinske gore. Već prvoga dana oslobođeni su Sveti Rok i okolna mjesta, a hrvatske snage ostvarile su prodor do predgrađa Knina, ključnog središta okupiranog područja.
Kako je operacija Oluja formalno započela 4. kolovoza 1995. u 5 sati ujutro?
Operacija Oluja formalno je započela 4. kolovoza 1995. godine u 5 sati ujutro. Tog trenutka hrvatske vojne i policijske snage krenule su u masovni napad na okupirana područja duž bojišnice duge preko 630 kilometara, od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku. Operaciju su vodile Hrvatske oružane snage i specijalne policijske postrojbe, a ukupno je sudjelovalo oko 130.000 do 200.000 ljudi.
Početak operacije obilježilo je intenzivno granatiranje i gađanje topništvom i raketama po pozicijama srpskih snaga, uz ubojito djelovanje Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koje je uništavalo neprijateljska radijska i zapovjedna čvorišta, poput radiorelejnih stanica Ćelavca, Petrove i Zrinske gore. U prvim satima postignuti su značajni prodori hrvatskih snaga, koje su na mnogim pravcima djelovanja uspjele razoriti linije obrane te su već prvoga dana oslobodile nekoliko važnih mjesta i strateških prijevoja poput Svetog Roka i Tulovih greda na Velebitu.
Na samom početku operacije hrvatski predsjednik Franjo Tuđman objavio je javni poziv pripadnicima Srpske vojske krajine da polože oružje s jamstvom da će svi koji nisu sudjelovali u pobuni biti amnestirani prema hrvatskim zakonima. Time je osim vojnog pritiska, operacija imala i jasnu političku dimenziju koja je pozivala na mirno vraćanje ustavnog poretka.
Sve te aktivnosti u trajanju od 4. do 7. kolovoza dovele su do oslobođenja velikog dijela okupiranog teritorija, a prva faza, tj. sama inauguracija napada 4. kolovoza u 5 sati ujutro, predstavljala je početak ključne i najsvjetlije operacije u Domovinskom ratu
Srpska paravojska je još jednom pozvana da se preda s jamstvom amnestije
Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman u početku operacije uputio je poruku srpskim paravojnim snagama, pozivajući ih na predaju s jamstvom amnestije za one koji nisu sudjelovali u pobuni. Cilj je bio mirno i što brže osloboditi okupirana područja, kojima je nakon četiri godine okupacije vraćen ustavni poredak Republike Hrvatske.
Oluja je bila odlučujuća i trajala je samo 84 sata, tijekom kojih je oslobođeno oko 10.400 do 11.000 četvornih kilometara okupiranog teritorija, odnosno gotovo petinu države. Time je omogućena i završnica rata u Bosni i Hercegovini te mirna reintegracija Podunavlja. Zahvaljujući uspjehu operacije, 5. kolovoza u Kninu je podignuta velika hrvatska zastava, simbolizirajući kraj okupacije tog područja.
Nažalost, operacija nije prošla bez žrtava; zabilježeni su i ljudski gubici među braniteljima i civilima. Ipak, Oluja ostaje jedan od najvažnijih trenutaka u suvremenoj hrvatskoj povijesti, simbol oslobodilačke borbe i konačnog uspostavljanja suvereniteta Hrvatske nad svojim teritorijem.
Majka svih bitaka
Operaciju Oluja mnogi u vojnim krugovima i školama danas zovu „majkom svih bitaka“ jer je bila ključna, odlučujuća i najsvjetlija vojna akcija u Domovinskom ratu. Ovom operacijom oslobođeno je gotovo petina hrvatskog teritorija koji je bio okupiran gotovo pet godina, čime je efektivno završena višegodišnja okupacija velikog dijela zemlje te stvoreni uvjeti za kraj rata i mirnu reintegraciju ostataka okupiranog područja.
Oluja je u samo 84 sata slomila srpsku pobunu, pokazala superiornost hrvatskih oružanih snaga i donijela konačni preokret u ratu. Istovremeno je imala i važnu humanitarnu dimenziju te je simbolizirala jedinstvo i vojnu snagu Hrvatske, uspostavu suvereniteta i povratak nacionalnog dostojanstva.
Zbog te širine utjecaja, strateške važnosti, brzine izvođenja i opsega oslobođenog teritorija, operacija Oluja često se naziva „majkom svih bitaka“ — najvećim vojno-redarstvenim pothvatom u suvremenoj hrvatskoj povijesti koji je preokrenuo tijek Domovinskog rata u korist Hrvatske
D.G.
