Apsolutno svaki nacionalni pristup vezan uz hrvatsku samostalnost, slobodu, obnovu, integraciju s hrvatskim iseljeništvom, razvojnu koncepciju, političku uređenost i posebno uz društvenu i prostornu sigurnost, ideološkim se nasljednicima izgubljenog identiteta vezanog uz bivšu zajednicu u misaonom i spoznajnom minimalizmu čini kao destrukcija njihove ideološke naprednosti ili pak građenje u novim vremenima nacionalne nazadnosti koja ugrožava njihovu ustaljenu ideološku mantru o hrvatskim povijesnim krivnjama. Izgubljeni prostorni identitet s hrvatskom slobodom dulje je vrijeme bio u mirovanju, ali se s pojavom potrebe demografske obnove i racionalne i selektivne imigracijske politike otvara kao posebna prilika u nastojanju građenja ideološkog nasljednog podučavanja kao temelja političkog, zakonodavnog, izvršnog, pa i znanstvenog postupanja.
Konačnom pojavom izvršne političke volje za demografskom obnovom kao najvažnijom hrvatskom strateškom zadaćom, nasljedna je ideološka uznemirenost podignuta na najvišu razinu i pritom se u javnim izričajima ne biraju riječi niti se racionalnost nastoji svesti na znanstvenu spoznaju i opću potrebu za razumom, logikom, uređenošću, sigurnošću i budućom izvjesnošću u novim europskim i hrvatskim demografskim i migracijskim okolnostima. Iako političke najave demografskih problema i potreba njihova rješavanja dolaze praktički iz svih europskih političkih smjerova neovisno o političkoj centriranosti, hrvatski slijed u tome izaziva kod ideoloških nasljednika bivšeg zajedništva uznemirenost i posljedično potrebu za javnim djelovanjem, a temelj je ideološko podučavanje lišeno svake do sada dokazane znanstvene spoznaje, zakonitosti, projekcije, korelacije, uzročno-posljedične uvjetovanosti i općenito bilo kakve egzaktnosti.
Zanemarivanje statističke egzaktnosti u ideološkom usmjeravanju prisutno je već dulje vrijeme, pa čak i kod omiljenih svjetskih mudrovanja kada je u pitanju Hrvatska, jer je prodaja takvih istina ipak smišljena nadogradnja na domaće anacionalno djelovanje protiv svih hrvatskih strateških potreba. Potvrdu je istoga moguće jasno vidjeti u podučavanju o razlozima dezintegracije bivše zajednice, u kojem se prema svijetu usmjerava njihova istina o nužnosti djelovanja JNA u Hrvatskoj početkom devedesetih prošlog stoljeća jer su Srbi bili trećina stanovništva u ukupnom stanovništvu Hrvatske prema popisu stanovništva 1991. godine. (N. Chomsky, The Desintegration of Yugoslavia, Chomsky Philosophy, 6. 1. 2017.).
Domaća primjena
Istom logikom negiranja stvarnog statističkog udjela od 12,2 posto objašnjavaju se i razlozi napada na Hrvatsku koji nisu ništa drugo doli svjesno ideološko podučavanje lišeno egzaktnosti, ali služi kao napredni model u domaćoj napadnoj primjeni prema potrebi.
Učestali primjeri redaju se jedan za drugim, čak i neovisno o razumnim prilozima iz istog političkog miljea u kojima se zabrinutost za hrvatsku i europsku demografsku budućnost jasno izražava, i svima su osnova ideološko nasljeđe, negacija potvrđenih znanstvenih zakonitosti, stručno-znanstvena limitiranost, hrvatski politički minimalizam i izgubljeni identitet.
Protiv Hrvatske i mladih Hrvata provodi se tajni plan koji nije uspio ‘devedesetih’
1. “Umjesto da osmisli imigracijsku strategiju za Azijce, Vlada se bavi tlapnjama o južnoameričkim Hrvatima. To će biti skup promašaj.
Andrej Plenković jednostavno nema dovoljno političke hrabrosti ni javno progovoriti o imigracijama” (G. Fižulić, Telegram, 6. 8. 2024.).
Političko navođenje bez ikakve logičke osnove, a posebno obrazovne, uz korištenu terminologiju tlapnja, promašaj ili nedostatak hrabrosti, jasno oslikava ideološki minimalizam bez spoznajnog realizma o predmetnoj upućenosti. Važnost je ideološke poduke izdignuta iznad svih normi upućenosti i elementarnih zakonitosti uvažavanja uzročno-posljedičnih uvjetovanosti.
2. “Mađarice ogorčene. Deset milijardi eura je bacio u vjetar! Pošteno je zaključiti, veliki eksperiment Viktora Orbána pretvorio se u totalni debakl. Bio je to kamen temeljac njegove politike. Prema pisanju Financial Timesa, velikodušne mađarske subvencije usmjerene prema povećanju nataliteta nisu uspjele ostvariti željene rezultate. Viktor Orbán troši pet posto BDP-a na podizanje stope rađanja, ali blagi pomak koji je trajao nekoliko godina opet se rasplinuo.”
Ideološka pouka
“Čini se da više novca i subvencije ipak nisu način da se riješi demografski pad u bogatijim svjetskim regijama” (A. H., Jutarnji list, 22. 8. 2024.). Uvijek je naravno oslanjanje na novinske zapise iz sredina koje nisu u stanju javno izreći jedan od osnovnih razloga izlaska iz Unije (vezan za demografsku problematiku), ali zato nema odmaka od primjene terminoloških vulgarizama s kojima se potvrđuje ideološka skučenost. Ogorčenost, totalni debakl i slična terminološka mimikrija vidi se i u uzlaznim trendovskim oscilacijama negativizma koji odgovara ideološkoj pouci, ali nikad ne može uzeti korelacijsku egzaktnost kao mjerilo prosudbi kad je zadatak u pitanju.
3. “Novac ne pomaže. U Skandinaviji su pokušali isto pa nije išlo, a kamoli će u Hrvatskoj: Zaboravite da ćemo uspjeti u sljedećih 20 godina! Očekivati da će demografske mjere koje se svode na novčane naknade i poticaje dovesti do značajnog povećanja broja rođene djece nerealno je, osobito nakon što su se i bogate nordijske države sa široko osmišljenim mjerama posljednjih godina pridružile negativnom trendu Europske unije” (N. Patković, Jutarnji list, 20. 8. 2024.).
Dobro jutro, narode…, kaže pjesma, a novac nikad nije niti će u društvenim stohastičkim procesima biti jedino rješenje više uvjetovanosti, ali u modernim vremenima prevladavajućeg materijalizma bez njega ni ostali modeli ne mogu rezultirati željenim i nužnim demografskim strukturama, brojnostima, procesima, vezama i odnosima. Ponekad je ideološku pouku u općem i specifičnom namjenskom interesu nužno dodatno spoznajno i obrazovno proširiti, kad bi se htjelo.
Jedino rješenje
4. “Gledam ga na TV-u. U glavi mu nema nikakve intelektualne aktivnosti, svi neuroni njemu su na godišnjem. Ali, imam rješenje! Perad, istina, ne krasi osobita inteligencija, ali to nije nedostatak. Da su brojleri bistriji, tko bi od njih glasao za DP ili HDZ? Od potpunog izumiranja mogu nas spasiti samo farme djece.
Shvatio sam ovo prije neku večer gledajući na televiziji mirno lice ministra demografije. Pospani, blagi izraz nije odavao da se u glavi visokog dužnosnika događa ikakva intelektualna aktivnost. Svih su osamdeset šest milijardi neurona Ivana Šipića, činilo mi se, bili na godišnjem odmoru. Sve njegove moždane stanice slamčicama su srkale Cedevitu žmireći u sunce u plićaku na Čiovu. Poželio sam viknuti da ih dozovem natrag na posao. Zaderao sam se gotovo u ekran da ministra upozorim na jedino rješenje za obnovu našeg staračkog stanovništva. Jedinu mjeru koju može poduzeti njegova cijenjena, nedavno osnovana ustanova. Sva demografska stremljenja jednostavno tome vode. Dakle, farme djece…” (A. Tomić, Jutarnji list, 10. 8. 2024.).
Jednu skupinu Hrvata treba posebno nagraditi: Situacija s njima je vrlo dramatična
Novinarsko ruganje poseban je oblik ideološke, spoznajne i obrazovne limitiranosti i nije niti može biti u javnom djelovanju dio tako proklamiranih sloboda izražavanja, već je ono vulgarizam ideološkog nasljeđa kojim s otkriva osobna frustracija postojanja nepoželjnosti nakon oslobađanja Hrvatske i nestankom trajno usađenog prostornog identiteta. Sramotna eksplikacija osobnosti i prenošenja iste na najvrednije u svakom društvu i prostoru u naletu ideološke uskoće nije nikakav modernizam niti pokazatelj predmetne uključenosti, već isključivo frustrirajuće ideološke ovisnosti kojoj ni izljev kantom nije mogao pomoći.
Kakva se intelektualna aktivnost može uočiti u tekstualnoj kanta autorskoj primjeni usporedbe farme djece i peradi i može li prozvani analogijom zaključiti kako je nakon istresa sadržaja iz kante uopće više moguće s takvim dodatkom racionalno misliti ili prosuđivati racionalnost kod drugih? Bistrina na suncu i pod sasutim nemaju istu učinkovitost niti ostavljaju jednake tragove po boji, mirisu i težini, ali nevažne su posljedice kad su ideološke postavke u pitanju. Opće europsko i hrvatsko suglasje o važnosti demografske problematike više se ne može s pozicija različitih ideoloških mantri negirati niti se to može dogoditi s bilo koje znanstvene područne ili granske pozicije pa je odmak od ideoloških limita naprosto nužnost.
Odmak od ideologije
Pojedinačna ideološka ostavština koja se nameće Hrvatskoj lamentacijama bez stručno-znanstvene upućenosti, unatoč primijenjenim vulgarizmima, ne može promijeniti opću znanstvenu i političku spoznaju i potrebu za izvršnim demografskim revitalizacijskim djelovanjem. Oslanjanje na dosadašnji obrazac samo po jednom, i to imigracijskom modelu provođenom diljem Europe, potvrdilo je kako se stihijskom, neselektivnom i prisilnom migracijom rješavanje ključnih demografskih pitanja samo odgađa pa je svima racionalnima postalo jasno kako je potrebno razvijati i primjenjivati sva tri revitalizacijska modela.
Osim toga, u sustavnom je izvršnom djelovanju postala nužnost dodatnih resornih uključivanja u istoj funkciji, pri čemu nema prisila ni za koga niti ima bilo kakvih ograničavanja, već samo stvaranje uvjeta za jednostavnije odlučivanje vezno uz obitelji, brakove, rađanja, preseljavanja te prihvaćanja i provođenja revitalizacijskih modela.
Ničija ideologija u takvim okvirima nema značenja niti imaju značenja političke različitosti, nego racionalizam u funkciji uređenosti, razvijenosti, sigurnosti i sustavnog planiranja društvenog i prostornog sklada. Prihvaćanje ljudske populacije kao najvažnijeg potencijala i čimbenika svakog društva i prostora i svake djelatnosti te djece u njima kao nositelja budućnosti, temelj je političke racionalnosti i to treba ponavljati učestalo i u svim prilikama. Potpuno je jasno i logično kako najvažnija problematika, po općem političkom i znanstvenom mišljenju, treba imati izvršni resor, ma koliko se to ideološkim ovisnicima činilo “tlapnjom, promašajem, debaklom, skupoćom, nerealnošću… ili farmerskom prispodobom”.
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.