SUCH Javni prikaz nesputanog bijesa od strane američkog predsjednika izvanredno je i možda neusporedivo.
Stojeći na južnom travnjaku Bijele kuće, mnoštvo novinara upravo je pitao Donalda Trumpa o Izraelu i Iranskim kršenjima primirja koji je upravo s ponosom izjavio na društvenim medijima.
Nagnuvši se, bijesni Trump ispljunuo je da su se dvije nacije borile „tako dugo i tako teško da ne znaju što f *** rade ”.
“Razumijete li to?” Poljubio je, prije nego što je probio u svoj helikopter.
U trenucima prije, četiri je puta ponovio u razmaku od nekoliko minuta da je bio nezadovoljan Izraelom – najbliži saveznik SAD -a u regiji Bliskog Istoka, ako ne i u svijetu.
“Nisam zadovoljan Izraelom. Kad kažem:” Ok, sada imate 12 sati “, ne izlazite u prvih sat vremena i samo ispustiš sve što imaš [Iran]. Dakle, nisam zadovoljan s njima “, rekao je novinarima, postajući vidno uznemireniji.
“Zaista sam nezadovoljan ako Izrael izlazi jutros zbog jedne rakete koja nije sletjela, a to je možda pogreškom otpuštena – nisam sretna zbog toga.”
Jezik – za predsjednika poznatog po svom bezobraznom ponašanju – bio je žestoko.
Barbara Leaf, koja je do ranije ove godine služila kao pomoćnica američke pomoćnice za državni tajnik za bliskoistočne poslove, Neovisan: „Prilično je izvanredno da predsjednik u osnovi glasno cviči Izraelce … da odustanu i ne nastave bombardirati.
“Trump je očito vrlo osobno uložen u to. Ali vidjet ćemo. To je krhko … zaustavili ste stvari usred vrućeg sukoba.”
Trump nije stranac javnosti, grijane svađe s vođama koji bi po svim mjerama trebali biti saveznici Washingtona.
Jedan od najzloglasnijih incidenata bila je mučna konferencija za novinare u veljači s ukrajinskim predsjednikom Volodymyrom Zelenskyjem, koja se spustila u vikarski meč između dvojice vođa, dok je ukrajinski veleposlanik sjedio s glavom u rukama.
Ali upotreba F-riječi za opisivanje postupaka tako bliskog saveznika dolazi nakon višemjesečne rastuće napetosti između SAD-a i Izraela. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pokrenuo je višestruko razorne regionalne kampanje bombardiranja – iznova i iznova – često se, čini se, protiv Trumpovih želja, koji se zagovarao kao “predsjednički mirotvorac”.
Taj se pomak ogleda u šire u američkom javnom mišljenju. Studija Gallupa u ožujku pokazala je da je podrška Izraelu u SAD-u dosegla 25-godišnju nisku, očito zbog razornog rata u Gazi i šire. Bez obzira na to koliko su krvavi i hladni napadi Hamasa u listopadu 2023. bili na južni Izrael, Odluka Netanyahua da izbriše i izgladi 2 milijuna stanovnika Gaze.
I tako, kako se prašina počinje naseljavati, jedna od posljedica ovog izvanrednog „12-dnevnog rata“, kako ga je Trump s ponosom nazvao, bit će sve napetiji odnosi dviju nacija čija je veza već bila najniža niska.
Vrlo je govori da je Netanyahuova izjava nakon Trumpovog ispada nastojala umanjiti izraelske vojne akcije nakon požara. Tvrdio je da su ciljali na jednu radarsku instalaciju kao odgovor na kršenje Irana. To je obilježilo snažan kontrast ranijoj bombastičnoj retorici ministra obrane Izraela Katza koju je uputio izraelskoj vojsci da “snažno reagira … snažnim udarcima protiv režimskih ciljeva u srcu Teherana”.
Netanyahu je svoju izjavu zaključio obećavši da će se Izrael suzdržati od dodatnih napada, dodajući – opet s naglaskom – da je „predsjednik Trump izrazio svoje veliko uvažavanje za Izrael, koji je postigao sve svoje ciljeve za rat, kao i njegovo povjerenje u stabilnost primirja“.
Tri tjedna prije nego što je Izrael pokrenuo ovaj izuzetno rizičan sukob, američki obavještajni izvori sugerirali su CNN -u da se Tel Aviv priprema za napad na Iran.
U to je vrijeme Dennis Ross, bivši specijalni asistent Baracka Obame, napomenuo da odluka o dijeljenju te inteligencije s velikom vijestnom mrežom vjerojatno neće “olakšati ili potaknuti takav štrajk”, već “upravo suprotno”.
“Ako Izrael djeluje, htjet će spriječiti Irance da se pripreme, maksimiziraju faktor iznenađenja i osigura da se ne mogu kretati i sakriti centrifuge”, zaključio je.
U stvari, pojavila se slika izvučenog postupka u kojem se američki predsjednik našao rastrgan između diplomacije koju je promovirao tijekom svoje izborne kampanje i podržavajući vojnu akciju od saveznika čije postupke očito nije mogao u potpunosti kontrolirati.
Vojni i diplomatski izvori rekli su Reutersu da je Pentagon-možda i nevoljko-počeo sastavljati detaljne planove za slučaj izvanrednih situacija kako bi pomogao Izraelu ako nastavi sa svojim dugotrajnim ambicijama da udari u nuklearne postrojenja irana.
Zaključak, sugeriraju izvori, jest da, iako Trump nije rekao ne ideji, nema naznaka da je ni on u potpunosti potpisao. Izrael je tada bombardirao Iran samo nekoliko dana prije nego što je Oman trebao biti domaćin šestog kruga razgovora između Irana i SAD -a.
Sve je to slijedilo niz prethodnih napetosti i prividnih snuba.
Trumpovo prvo veliko strano putovanje bilo je na Bliskom Istoku u svibnju – ali on posebno nije posjetio Izrael. Umjesto toga, Trump, koji je u srcu transakcijski biznismen, potpisao je ugovore o trilijunu dolara s čelnicima zaljeva u blistavim ceremonijama gdje se hvalio primiti besplatan avion iz Katara.
Otprilike u isto vrijeme, njegov je tim izravno pregovarao s Hamasom zbog izdanja talaca i potencijalnog primirja – očito bez savjetovanja s Izraelom. To je nešto što prethodna američka administracija prije nije učinila.
I tako, iako se čini da je sada potresan kraj potencijalno zastrašujućeg rata koji bi nas sve progutao, u Leafovim riječima sukob je “zaustavljen”, ali “nije riješen”.
A jedan od onih neriješenih problema mogao bi biti Izraelov odnos sa SAD -om.
