Studentski prosvjedi protiv premijerke Sheikh Hasine doveli su do 440 izgubljenih života, okončavši ne samo njezinu 16-godišnju vladavinu, već i njezinu političku karijeru
Pokret predvođen studentima protiv sustava kvota koji je osiguravao državna radna mjesta za određene skupine dobio je zamah nakon 16. srpnja u Bangladešu, kada je tadašnja premijerka Sheikh Hasina opisala prosvjednike kao ‘djecu Razakarsa’, riječ koja opisuje vrijeđane volontere pakistanske vojske, koja je počinila neopisive zločine tijekom Oslobodilačkog rata 1971.
Sustav sudskih kvota za javno zapošljavanje rezervirao je 56% svih radnih mjesta za određene kategorije, uključujući 30% za članove obitelji sudionika Oslobodilačkog rata 1971. godine. Studentska zajednica osudila je to kao političko pokroviteljstvo, zahtijevajući proces zapošljavanja temeljen na zaslugama.
Naredba izdana 5. lipnja katapultirala je veliki pokret protiv vlade Awami lige koju je vodio Sheikh Hasina, a koja je bila na vlasti posljednjih 16 godina.
Dok je Vrhovni sud odbacio nalog nižeg suda, demonstracije su se nastavile i premijerka je izgubila kontrolu nad njima 4. kolovoza. Sljedećeg dana, gomila od gotovo pola milijuna, predvođena uglavnom studentima, približila se njezinoj rezidenciji.
Suradnici su joj savjetovali da podnese ostavku. U početku je odbila i odlučila pojačati protuofenzivu. Sigurnosna ustanova nije prihvatila plan i to je omogućilo razgovor između premijerke i njezina sina, Sajeeba Wazeda Joya, bivšeg glavnog savjetnika.
Slijedeći njegov savjet, Hasina je dala ostavku i napustila zemlju sa svojom mlađom sestrom šeikom Rehanom 5. kolovoza poslijepodne.
Za nekoliko sati sletjela je u zračnu bazu u gradu Ghaziabad u blizini Delhija, gdje je upoznala indijskog savjetnika za nacionalnu sigurnost Ajita Dovala. Na kraju je odvedena na nepoznato mjesto.
Hasina je još uvijek u Delhiju i prema Sajeebu Wazedu, nije donesena odluka o njezinim planovima da napusti Indiju.
Najmanje 440 ljudi ubijeno je u nemirima od 16. srpnja, kada je pokret dobio na zamahu. Očevici su ovom dopisniku telefonom iz Dhake rekli da su uglavnom tri kategorije građana bile mete i često ubijene.
“Vladini službenici koji su smatrani bliskima prethodnoj dispenzaciji: sigurnosno osoblje, vođe i pristaše Awami lige i hinduističke manjine,” rekao je jedan od čelnika Awami lige pod uvjetom anonimnosti. Mnoge rezidencije i hinduistički hramovi su oskrnavljeni i opljačkani.
“… manjine, njihove tvrtke i hramovi, bili su napadnuti na više lokacija,” Indijski ministar vanjskih poslova S. Jaishankar rekao je parlamentu u utorak. Međutim, razmjeri štete još nisu jasni, dodao je.
Nekoliko ministara Awami lige, uključujući moćnog ministra vanjskih poslova Hasana Mahmuda, zadržano je u zračnoj luci prije nego što su mogli odletjeti iz zemlje.
Što dalje?
Očigledno je da je Bangladeš u stanju promjene. Glasine se šire brže od činjenica i nekoliko je smrtnih slučajeva zabilježeno u utorak, 6. kolovoza.
“Međutim, u utorak navečer čini se da je intenzitet nasilja donekle smanjen”, rekao je sin bivšeg ministra Awami lige.
Dužnosnici kažu “država je na dobrom putu” formirati sljedeću privremenu vladu koju će voditi ekonomist i nobelovac Mohammad Yunus.
Profesor Yunus, čija je autobiografija ‘Bankar siromašnima: Mikrokreditiranje i bitka protiv svjetskog siromaštva’ izašla u knjižare 1991. godine, doista je jedna od ključnih osoba odgovornih za djelomično izvlačenje Bangladeša iz akutnog siromaštva. Yunus je 2006. godine dobio Nobelovu nagradu za mir za smanjenje siromaštva osnaživanjem žena.
Međutim, Sheikh Hasina ne voli Yunusa 2007. kada je ekonomist iz lučke četvrti Chittagong najavio svoje planove za osnivanje političke stranke – koja je mogla poslužiti kao ‘treća fronta’ u bangladeškoj politici izazivajući glavne konkurente, Awami League i BNP-Džemat. Bilo bi “dugoročno učinkovito oštetio sekularnu Awami ligu,” osjećala vrhovno vodstvo, pa je Hasina pokrenula svoju kampanju protiv Yunusa kada je došla na vlast 2008. godine. Protiv Yunusa je pokrenut niz istraga.
Na kraju je smijenjen s mjesta glavnog direktora u Gramin banci, institutu za mikrofinanciranje koji je osnovao. Tijekom proteklih 16 godina, Mohammad Yunus se suočio s nekoliko pravnih slučajeva, uključujući jedan u siječnju kada je osuđen na šest mjeseci zatvora zbog kršenja zakona o radu.
84-godišnjeg ekonomista oslobodio je u srijedu radnički sud u Dhaki, dan prije njegova povratka u Bangladeš iz Pariza.
Studentski su vođe predložili da profesor Yunus bude predsjednik privremene vlade, nakon konzultacija s njim, rekli su.
Privremena vlada
Prijelazna vlada, koja se naziva ‘privremena vlada’, sastavljana je tri puta u zemlji, 1996., 2001. i 2006.-2008., te je provela izbore.
Bangladeš je zadnji put bio svjedokom privremene vlade 2006. kada je Bangladeškoj nacionalističkoj stranci (BNP) i njezinom premijeru Khaledi Ziji istekao petogodišnji mandat. Vlada, predvođena guvernerom bangladeške banke Fakhruddinom Ahmedom, uspješno je provela jedne od najpravednijih izbora u zemlji 2008., kada je Awami liga došla na vlast.
Međutim, situacija u 2024. je drugačija od one u 2008.
Primarni izazov prijelazne vlade bio bi kontrolirati stanje zakona i reda, budući da je najmanje 150 ljudi (od 440) ubijeno između 4. i 5. kolovoza.
Promatrači su optimistični da će privremena vlada moći kontrolirati i političko i sektaško nasilje.
Indijski veleposlanik Sarvajit Chakravarty, koji je služio u Bangladešu, rekao je ovom dopisniku da “Privremena vlada moći će zaustaviti nasilje sa svim uključenim dionicima i nastaviti redovite vladine aktivnosti za nekoliko dana.” Vojska Bangladeša pokazala je suzdržanost i izrazila svoju predanost privremenoj vladi održavanjem nekoliko pojedinačnih i zajedničkih sastanaka s različitim dionicima.
U priopćenju iz ureda predsjednika Mohammada Sahabuddina, koji igra ključnu ulogu u formiranju privremene vlade, navedeno je da su održani sastanci s ključnim dionicima, uključujući glavnu oporbenu stranku (BNP), predstavnike nevladinih organizacija, studentske vođe, vojsku, i neke od prednjih islamskih odjeća. Studentski vođa Nahid Islam rekao je da su predali popis vjerojatnih članova privremene vlade.
Nije bilo jasno je li Awami liga pozvana da prisustvuje sastancima, ali predstavnici lige nisu bili prisutni.
Sljedeći veliki izazov za prijelaznu vladu bit će provesti slobodne i poštene izbore u najkraćem mogućem roku.
Sve strane, osim Awami lige, vršit će pritisak na vladu da omogući prijevremene izbore, kako bi izvukli korist od pokreta.
“Međutim, za Bangladeš ne bi bilo lako održati druge nacionalne izbore u roku od godinu dana od siječanjskih izbora, uglavnom zbog njegovog sve slabijeg gospodarstva”, rekao je član poslovne komore sa sjedištem u Dhaki, koji je želio ostati anoniman.
Ekonomske poteškoće
Oporavak zemlje nakon pandemije bio je spor, povećavajući nezaposlenost.
“Oporavak Bangladeša nakon pandemije suočava se s neprestanim vjetrovima. Realni rast BDP-a usporio je na 5,8% u FG23, što je pad sa 7,1% u prethodnoj godini” i što je važno, predviđa se rast “ostati relativno prigušen na 5,6% u FG24, u usporedbi s prosječnom godišnjom stopom rasta od 6,6% tijekom desetljeća koje je prethodilo pandemiji COVID-19,” nedavno je primijetila Svjetska banka.
Podaci Svjetske banke pokazuju da je broj ljudi koji žive s manje od 2,15 USD dnevno porastao sa 4,9% na 5,1% u financijskoj godini 2024., zahvaljujući sporom rastu.
Devizne rezerve Bangladeša u stalnom su padu od 2021. i sada iznose 18,4 milijarde dolara, što je navodno “samo dovoljno” platiti uvoz za tri i pol mjeseca.
Korupcija je bila vrlo velika i iz zemlje su izvučene ogromne količine novca.
Međutim, ekonomske poteškoće su se pojačale u posljednjih nekoliko godina. Prema jednoj procjeni, između 2009. i 2015. bilo je gotovo 50 milijardi dolara ‘nezakonitih financijskih tokova’. Sve to nije nimalo ublažilo rastuću nezaposlenost.
Od 2023., gotovo 40% mladih bilo je klasificirano kao nezaposleno, a inflacija je ostala iznad 7,5% od 2022., nakon desetljeća umjerenosti.
Demokratski deficit
Glavna pritužba u vezi s Hasinom, međutim, nije njezin neuspjeh u upravljanju gospodarstvom, već sveukupni demokratski deficit u Bangladešu.
Pritužbe ljudi su se nagomilale, ali su imali ograničen prostor da ih izraze. Jedna od popularnih bangladeških protestnih pjevačica Farzana Wahid Sayan rekla je, “Ako se pokuša govoriti o razlikama, diskriminaciji i korupciji, osoba će biti označena kao Razakar, odnosno netko tko je protiv države, a ljudi to ne mogu prihvatiti unedogled.”
U zemlji je također rašireno uvjerenje da su zbog slabog odaziva i drugih faktora prošli izbori bili, blago rečeno, kontroverzni.
“Hasina se izolirala u globalnoj geopolitici jer je gotovo u potpunosti ovisila o Indiji i provela je tri izbora koji su bili krajnje kontroverzni,” istaknuo je stariji novinar Qadir Kallol.
Pokrivajući opće izbore 2018. u Bangladešu, ovaj dopisnik je primijetio: “Eta ektu barabari hoye gesse (ovo je malo previše).” Šest godina kasnije, ovako su čak i pristaše Awami lige reagirali dan nakon što je njihova vlastita stranka osvojila 97% mjesta u nacionalnom parlamentu na općim izborima.
Pokret protiv rezerviranja radnih mjesta bio je iskra potrebna da se vlada gurne s vlasti nakon desetljeća i pol demokratskog deficita, pojačanog nedavnim ekonomskim poteškoćama. Ljudi su doista ljuti.
Kao rezultat toga, i sigurnosno osoblje i brojni građani oskrnavili su simbole koji predstavljaju pobjedu Bangladeša 1971. Čak su rušili divovske statue oca Sheikh Hasine, utemeljitelja zemlje Mujibura Rahmana.
Ali ljutnja jest “privremeno” i Bangladeš će se uskoro otkotrljati iz krize, vjeruju promatrači koji godinama prate ovu zemlju.
“Ne treba suditi o Bangladešu na temelju ovih slika kada se oskrnavi kip Mujibura Rahmana. Bangladeška omladina još uvijek prepoznaje Mujiba kao nacionalnu ikonu i heroja i ta misao se neće promijeniti. Samo to, istina je da je Hasina do smrti izigrala ovaj događaj Oslobodilačkog rata koji je izazvao toliki bijes. Ipak, simboli rata iz 1971. ponovno su se reproducirali, pjesme su se pjevale i kako ovo početno raspoloženje bude padalo, Bangladeš će izaći kao pobjednik,” rekao je Sreeradha Datta, profesor međunarodnih poslova na OP Jindal Global Sveučilištu u Indiji.
Bangladeš je nastupio “izuzetno dobro” tijekom proteklih 16 godina u izvlačenju milijuna iz siromaštva.
“Dakle, nema razloga vjerovati da južnoazijska elektrana ne može izvesti. Zemlje prolaze kroz faze krize i izlaze iz nje. Kao i Bangladeš,” rekao je Dutta.
Ustav Bangladeša nalaže održavanje izbora u roku od 90 dana nakon raspuštanja parlamenta. Privremena vlada morat će osigurati izbore u roku ili iznijeti konkretne ekonomske, političke ili sigurnosne razloge za njihovu odgodu.
Za sada su sve strane postigle široki konsenzus da će ekonomist Mohammad Yunus voditi privremenu vladu kao vršitelj dužnosti premijera. Bangladeš je postigao ovaj kritični konsenzus u roku od manje od 100 sati nakon Hasine ostavke.
Nije to mali uspjeh, s obzirom na stres kroz koji je država prošla posljednjih godina.
