Ruska vojska priopćila je da je ispalila svoju hipersoničnu raketu Orešnik na metu u Ukrajini kao odgovor na ono što je opisala kao pokušaj napada ukrajinske bespilotne letjelice na jednu od rezidencija predsjednika Vladimira Putina, nešto što je Kijev nazvao lažju.
Ovo je drugi put da je Rusija upotrijebila Orešnik srednjeg dometa, projektil za koji se predsjednik Vladimir Putin hvalio da ga je nemoguće presresti zbog njegove brzine koja je više od 10 puta veća od brzine zvuka.
Projektil je sposoban nositi nuklearne bojeve glave kao i konvencionalne, ali nije bilo naznaka da je onaj korišten u noćnom napadu bio opremljen nečim drugim osim konvencionalne bojeve glave.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je cilj napada bio kritična infrastruktura u Ukrajini. Kaže se da je Rusija također koristila napadačke bespilotne letjelice i visokoprecizno kopneno i pomorsko oružje dugog dometa.
“Mete napada su pogođene. Mete su uključivale postrojenja za proizvodnju bespilotnih letjelica korištenih u terorističkom napadu (navodno protiv Putinove rezidencije), kao i energetsku infrastrukturu koja podržava ukrajinski vojno-industrijski kompleks”, navodi se u priopćenju ministarstva.
Što je Orešnik?
Orešnik, čije ime znači Stablo lješnjaka, hipersonična je balistička raketa srednjeg dometa koju je Rusija dosad samo jednom ispalila protiv Ukrajine, u studenom 2024. Tom je prilikom bila opremljena samo lažnim bojevim glavama i stoga je uzrokovala ograničenu štetu, rekli su ukrajinski izvori, što je zapravo bio test. Ako je noćni napad nosio eksplozivne bojeve glave, to bi označilo prvi put da je Rusija upotrijebila Orešnik s potpunom destruktivnom namjerom. Udar je bio usmjeren na ono što je Rusija nazvala kritičnom infrastrukturom u Ukrajini, iako razmjeri štete nisu odmah jasni.
Što je posebno u Oreshniku?
Stručnjaci kažu da je nova značajka Oreshnika to što može nositi više bojevih glava sposobnih za simultani udar na različite ciljeve – obično povezane s interkontinentalnim balističkim projektilima većeg dometa (ICBM).
Projektil se temelji na RS-26 Rubež, koji je Rusija izvorno razvila kao interkontinentalni projektil.
Poput mnogih ruskih oružanih sustava, sposoban je nositi nuklearne kao i konvencionalne bojeve glave, ali nije bilo naznaka bilo kakve nuklearne komponente za noćni napad.
Ukrajina je rekla da je projektilu ispaljenom 2024. trebalo oko 15 minuta da stigne do cilja nakon što je lansiran iz južne Rusije, te da je postigao brzinu od oko 13.600 km/h (8.450 mph).
Ruski predsjednik Vladimir Putin ustvrdio je da je Orešnik nemoguće presresti i da ima razornu moć usporedivu s onom nuklearnog oružja, čak i kada je opremljen konvencionalnom bojnom glavom.
Neki zapadni stručnjaci rekli su da su te tvrdnje pretjerane. U prosincu 2024., američki dužnosnik rekao je da se to oružje ne smatra prekretnicom na bojnom polju, nazvavši ga eksperimentalnom po prirodi i rekavši da Rusija vjerojatno posjeduje samo nekoliko njih.
Od 2024. Rusija je pustila Orešnik u serijsku proizvodnju i isporučila ga svom savezniku Bjelorusiji.
Ruska vojska rekla je da je ispalila Orešnik kao odgovor na, kako Moskva tvrdi, pokušaj napada ukrajinske bespilotne letjelice krajem prošle godine na jednu od Putinovih rezidencija u Novgorodu, na sjeveru Rusije. Ukrajina je rekla da Rusija laže i da se takav napad nije dogodio.
Putin je prethodno prijetio da će upotrijebiti Orešnik, uključujući i protiv “centra odlučivanja” u Kijevu, ako Ukrajina nastavi napadati Rusiju zapadnim oružjem dugog dometa, ali se do sada suzdržavao od toga.
Noćni napad bio je usmjeren na regiju Lavov u zapadnoj Ukrajini, koja graniči s Poljskom, članicom NATO-a. Ukrajinski ministar vanjskih poslova nazvao je to “globalnom prijetnjom” koja zahtijeva globalni odgovor.
Do eskalacije dolazi dok se američki predsjednik Donald Trump bori da uvjeri Rusiju i Ukrajinu da se dogovore o mirovnom sporazumu o okončanju rata koji je započeo ruskom invazijom Ukrajine u veljači 2022. godine.
