Kao što je poznato, sve do 11. siječnja traje kampanja za drugi krug predsjedničkih izbora. Gong, kao i posljednjih 27 godina, prati izbornu kampanju i regularnost provedbe izbora te donosi važne informacije za birače upozoravajući na nepravilnosti, što se vladajućima, a osobito premijeru Plenkoviću, nikako ne sviđa. Tijekom kampanje za prvi krug predsjedničkih izbora Gong je bio izložen blaćenju na društvenim mrežama, dok je premijer doveo u pitanje neovisnost njihova rada kao i buduće financiranje te nevladine organizacije. Inače, Gong je utemeljen 1997. godine kao inicijativa Građani organizirano nadgledaju glasanje, a izmjenama Statuta 2000. godine ime je promijenjeno u jednostavno Gong.
Prvi krug izbora za predsjednika Hrvatske pratilo je oko 13.400 promatrača, što je gotovo upola manje u odnosu na njihov broj prije pet godina kada ih je bilo rekordnih 24.270. U inozemstvu je bilo ukupno 25 promatrača u sedam od ukupno 38 država, a najviše ih je bilo u Zagrebu
Za praćenje rada izbornih tijela u Hrvatskoj promatrače su predložili HDZ, Most, Možemo, SDP, predsjednički kandidati Ivana Kekin i Tomislav Jonjić te nevladina udruga Romsko nacionalno vijeće (RNV). Svoje promatrače u DIP-u imao je i GONG, njih 11, po jednog HDZ i SDP, a Romsko nacionalno vijeće pet.
O protekloj kampanji, regularnosti izbornog procesa i drugom krugu predsjedničkih izbora, tjednik Nacional razgovarao je s Orianom Ivković Novokmet, izvršnom direktoricom GONG-a.
‘Zna se što znači kada za nekoga kažete da je UDBA. Zlonamjerno je uspoređivati Gongovu borbu za pravedne izbore s brutalnošću jugoslavenske tajne policije. No mi nećemo šutjeti’
NACIONAL: U prvom krugu predsjedničkih izbora imali ste svoje promatrače u DIP-u. Hoćete li ih imati i u drugom krugu, koliko će ih biti i kako djeluju?
U prvom krugu imali smo promatrače u DIP-u i APIS-u. Prijavili smo se kao promatrači i za drugi krug i tada ćemo procijeniti hoćemo li raditi uvid i u koja točno biračka mjesta. Praćenje izbora nije samo praćenje na biračkim mjestima mada je to vrlo važan dio. Ali važan je i rad izborne administracije, koji pratimo, kao i financijske izvještaje koje objavljujemo u lako pretraživom formatu. Pratimo i kampanju na društvenim mrežama. Kao nevladina organizacija prepoznata među brojnim građanima, sami zaprimamo dojave neanonimnih građana. Ako nam se nešto učini problematičnim, o tome sami obavještavamo institucije ili upućujemo građane da im se jave. Želimo da građani budu aktivni u borbi za svoja prava.
NACIONAL: Dakle, odustali ste od promatranja na samim biračkim mjestima?
Na prošlim predsjedničkim izborima imali smo promatrače na biračkim mjestima u BiH i Srbiji, u prvom krugu ovih izbora nismo tamo slali promatrače. No procijenimo li da treba, napravit ćemo uvid u birački materijal. Zaprimamo od građana prijave nepravilnosti i savjetujemo ih, pomažemo da se izbore za svoja prava pred nadležnim tijelima. Budući da smo ove godine već imali tri kruga različitih izbora – od europskih preko parlamentarnih do predsjedničkih – dobili smo više od 900 poziva, e-mailova, poruka građana i građanki.
NACIONAL: Kako ocjenjujete 1. krug predsjedničkih izbora i kampanju koja se vodila? Je li bila prljavija od dosadašnjih? Naime, najveći problem su postale društvene mreže…
Što se tiče same provedbe izbornog dana, to prošlo zaista uredno, uz neke manje nepravilnosti. Rekla bih čak bolje nego parlamentarni izbori, kada je bilo dosta problema s ljudima koji se greškom nisu nalazili na popisu iako su imali važeće osobne iskaznice. No, zaista, društvene mreže su postale veliki problem i pitanje je kako uspješno regulirati sve što s njih dolazi, a sačuvati slobodu. U dosadašnjoj kampanji vidjeli smo neke dosad nezabilježene prakse. Kampanjom su dominirale diskreditacije od osoba koje formalno nisu kandidati, a blaćenje je bilo usmjereno ponajviše na kandidatkinju koja je bila tek četvrta po anketama, iz čega se može naslutiti kakva će biti daljnja kampanja na lokalnim izborima.
NACIONAL: Mislite, dakako, na difamacijsku anonimnu kampanju „Ne možemo“ protiv Ivane Kekin i Možemo!, na koju ste upozoravali?
Da, na to mislim. Mi smo dio sadržaja s tog profila u kojem su iznošene difamacije, prijavili TikToku, koji je potom uklonio cijeli kanal. Poslije su sličan sadržaj počeli distribuirati neki drugi profili i platforme mada je taj prvi bio „najviralniji“. No nije dovoljno ukloniti sporni sadržaj. Pravo je pitanje tko stoji iza njega i želi prikriveno utjecati na izbore.
‘Izbore moramo sačuvati od razarajućeg učinka dezinformacija, laži i blaćenja jer se radi o manipulaciji građanima’, kaže Ivković Novokmet. FOTO: lavko Midzor/PIXSELL
NACIONAL: Zato ste i zatražili od DIP-a, HAKOM-a i Mete, vlasnika Facebooka i Instagrama, da dodatno istraže tko ju je plasirao – no je li se itko od njih odazvao?
Odazvali su se, ali nisu istražili izvornog autora niti tko je financirao spornu kampanju. DIP je odgovorio da se oni ne mogu baviti utvrđivanjem dezinformacija na anonimnim računima i nisu se osvrnuli na dio našeg pitanja koji se odnosi na financiranje takvog kanala. Jer ako imate anonimni izvorni sadržaj, a kasnije taj sadržaj kao koautori dijele neki ljudi koji su bliski s nekim strankama ili strujama, onda nije samo pitanje nekažnjenog širenja dezinformacija, nego i mogućeg prikrivenog financiranja u kampanjama. To je jedan zabrinjavajući trend kojeg će biti sve više i na koji institucije moraju bolje reagirati. Na parlamentarnim izborima problematizirali smo botove koji su bili korišteni na stranici vladajuće stranke, a institucije također nisu reagirale. Ta naša prijava bila je jedna od prvih otkad je donesen Akt o digitalnim uslugama u EU-u što se tiče političkog sadržaja. Meta je sporne profile uklonila i povezala s Mladeži HDZ-a.
NACIONAL: Krešimir Macan nazvao vas je zbog tih prijava pouzdanim doušnikom i budućom UDBA-om za društvene mreže te upozorio da se pozivate na Zakon o digitalnim uslugama, koji još nije usvojen. Kako to komentirate?
Zna se što znači kada za nekoga kažete da je UDBA. To je jedna od najvećih optužbi na hrvatskoj političkoj sceni. Posebno je zlonamjerno optuživati Gongovu borbu za pravedne izbore s brutalnošću jugoslavenske tajne policije. No mi nećemo šutjeti, već ćemo i dalje dizati glas protiv izbornih manipulacija. Zanimljivo je vidjeti tko su te struje kojima smeta kada organizacija poput Gonga odgovorno i predano radi svoj posao. Od anonimnih profila, preko raznih poduzetnika naslonjenih na državne poslove, tzv. neovisnih analitičara pa sve do premijera. Akt o digitalnim uslugama je uredba koja je stupila na snagu u cijelom EU-u, pa tako i u Hrvatskoj, 17. veljače 2024. I ona se primjenjuje bez obzira na činjenicu da Hrvatska kasni u donošenju provedbenog zakona. Ta uredba je na snazi, a HAKOM je provedbeno tijelo koje je koordinator i koje spaja ostala tijela u provedbi Akta o digitalnim uslugama.
NACIONAL: Kad smo već kod premijera Plenkovića, on vas je optužio da niste nepristrani, da navijate za novu stranu i doveo u pitanje financiranje Gonga kao nevladine organizacije. Jeste li to doživjeli kao prijetnju?
Da, to je oblik prijetnje. Mi smo već javno reagirali i odmah odgovorili Plenkoviću. Uvrstit ćemo taj slučaj u svoje inpute za Komisijin izvještaj o vladavini prava. Gong je brana izbornim manipulacijama. U kampanji neki akteri evidentno igraju prljavo i koriste prakse koje ne samo da nisu etične, nego su i protuzakonite, suprotne Aktu o digitalnim uslugama. Ako koristite botove, lažne profile, to nije u skladu s EU-ovom regulativom upravo zbog implikacija koje manipulacije mogu imati na izbore. Isto vrijedi za one koji pokreću difamacijske kampanje. Porazno je za demokraciju da premijer „naslućuje“ da bi mogao utjecati na dodjelu natječaja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Ureda za udruge Vlade RH, koje bi trebali evaluirati nezavisni evaluatori, a osvajati bi ih trebale udruge koje zadovolje najviše kriterije i napišu najbolje projektne prijedloge. Stupanj demokracije u nekoj državi mjeri se po tome koliko sama država prepoznaje i podupire rad organizacija civilnog društva.
NACIONAL: Objave s društvenih mreža protiv Kekin povezane su s Vinkom Kojundžićem, koji je bio jedan od donatora Marije Selak Raspudić. Ona je rekla da nije mogla odbiti donaciju, osobito nekoga tko nema kriminalni dosje. No sankcija za blaćenje po društvenim mrežama očito nema?
Dobro ste rekli. Vinko Kojundžić povezan je sa spornim objavama računa NeMozemo i NeMozemo_platforma, a izvorni kreator sadržaja je skriven. Prema pravilima Instagrama, izvorni kreator može pozvati druge da budu koautori ili kolaboratori, čime pospješuju objavu i doseg. Kolaboratori tih spornih računa su Kojundžić i još neki politički akteri, jedan je HDZ-ovac. Kojundžić je izjavio da je donirao Selak zbog medija i Gonga, jer se stvara „nepostojeća veza između njega i Beroša“. Međutim, veza između Kojundžića i HDZ-ovih ministara je vidljiva, ona se jednostavno može iskazati u brojkama. Njegova tvrtka i dalje radi s ministarstvima, a u javnost je dospio jer je za Beroševo ministarstvo radio stranicu „Cijepi se!“ što su novinari problematizirali smatrajući da je to bio jedan neuspješan projekt koji su građani preskupo platili. Što se tiče kandidatkinje Selak Raspudić, kao zastupnica u Hrvatskom saboru vrlo argumentirano je upozoravala na moguće zlouporabe umjetne inteligencije i negativan utjecaj na demokraciju. No u ovoj kampanji, suprotno vrijednostima za koje se zalagala, pomalo je podcjenjivački govorila o bilo kakvoj regulaciji interneta i platformi. Na kraju je donaciju prihvatila od osobe koja koristi platforme za plasiranje napada i neistina o aktivistima, novinarkama i političarkama. No da Selak Raspudić bude izložena kampanji blaćenja, Gong bi reagirao.
‘Marija Selak Raspudić prihvatila je donaciju od osobe koja koristi platforme za plasiranje napada i neistina o aktivistima, novinarkama i političarkama. Gong bi reagirao i u njenu zaštitu’
NACIONAL: Ali sankcija za takve poput Kojundžića zapravo nema?
Dok je u kampanjama kritika uvijek dobrodošla, preko platformi se može utjecati na izbore plasirajući dezinformacije putem anonimnih računa. Za buduće kampanje i za zdravlje demokracije važno je utvrditi tko stoji iza difamacijskih kampanja i plasira neistine, bez obzira na to tko im je meta. Izbore moramo sačuvati od razarajućeg učinka dezinformacija, laži i blaćenja, jer u osnovi radi se o manipulaciji građanima kao i mogućem „crnom novcu“ u kampanjama.
NACIONAL: Kako ocjenjujete popise birača, to je uvijek bio problem, između ostalog i zato što su desetljećima glasali mrtvi. Je li novi popis ostavio prostor za manipulacije?
Popis birača i dalje je problem. Podsjećam da je popis stanovništva objavljen 2022. razotkrio da imamo gotovo pola milijuna birača više od punoljetnih stanovnika. I na ovim izborima javljali su nam se ljudi koji su uočili preminule ili iseljene članove svojih obitelji na popisu birača. Iako smo zaprimili tek nekolicinu takvih prijava, neažuran popis ostavlja prostor za manipulacije. To je posebno sporno na parlamentarnim izborima jer se broj mandata u izbornim jedinicama utvrđuje prema broju birača pa napuhan popis može rezultirati prevelikim brojem mandata, što dovodi do nejednakosti glasa. No na predsjedničkim izborima Hrvatska je jedna izborna jedinica. Znamo da je HDZ prekrojio izborne jedinice po svojoj volji, a kritika ide i opoziciji koja se nije oko ključne teme izbornog sustava, o kojoj ovise jednakost glasa i povjerenje u izbore, dovoljno čvrsto suprotstavila.
NACIONAL: Za pet mjeseci su lokalni izbori. Deset godina nakon objave Novog izbornog zakonodavstva, Gong ne odustaje od svojih prijedloga reforme izbornog i referendumskog zakonodavstva. Što bi prvenstveno trebalo promijeniti?
Osim sređivanja popisa birača, zalažemo se za niz drugih reformi. Kao prvo, uvođenje pravednih izbornih jedinica, zatim uređenje referenduma, spuštanje dobne granice na 16 godina, uvođenje alternativa fizičkom glasanju kroz dopisno ili elektronsko glasanje, više preferencijalnih glasova, za niz reformi koje bi povećale sudjelovanje građana i njihovo povjerenje u izbore. Važno je da se napravi jedna cjelovita reforma umjesto da se priča o nekim segmentima, poput izborne šutnje ili promjene datuma predsjedničkih izbora. Gong želi u tome sudjelovati. U tu raspravu bi trebalo, uz nadležne institucije, uključiti stranke, civilno društvo i stručnjake, kako bi razmotrili koji su to modeli koji bi omogućili da se razvija demokracija u Hrvatskoj, gradi bolje društvo i povjerenje u izbore.
NACIONAL: Ima li smisla izborna šutnja kada se društvene mreže ionako ne može kontrolirati?
Za sadržaj na feedu Instagrama/X/TikToka izborna šutnja jest besmislena. No zabrana izborne promocije ima smisla u blizini biračkih mjesta jer ne bi bilo primjereno da su izlijepljena plakatima samo jedne strane, kao i što se tiče zabrana poziva i slanja SMS-ova.
