U Hrvatskoj se samo 66 poduzeća bave razvojem umjetne inteligencije, od toga 50 samostalno, a ostala u suradnji s drugim poduzećima i organizacijama. Tri četvrtine (73,8%) su mikropoduzeća s manje od deset zaposlenih i više od polovice svih tvrtki koje razvijaju umjetnu inteligenciju (55%) koncentrirano je u Zagrebu i okolici. Pokazalo je to istraživanje o razvoju AI tehnologije koje je Ekonomski institut Zagreb proveo početkom ove godine, a prve rezultate objavio prije nekoliko dana.
To je potencijal s kojim će se Hrvatska pokušati što uspješnije uključiti u globalnu utrku razvoja na tržištu AI tehnologije koje se trenutačno procjenjuje na oko 244 milijarde dolara, prema Statisti… “Relevantne analize sugeriraju da bi AI mogao potaknuti godišnji rast produktivnosti razvijenih ekonomija od 1,4 – 2,7 posto u idućem desetljeću, osobito kroz automatizaciju i ubrzanje inovacija”, kaže Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju…
Ukupni učinak, ističe Mutavdžić, mogao bi kumulativno dovesti do rasta produktivnosti od oko 30 posto, uz mogućnost skraćenja radnog tjedna za pet do deset posto…
Analitičari EIZG-a u istraživanje su uključili i mikropoduzeća s manje od deset zaposlenih, što bi trebalo dati realniju sliku sektora koji razvija umjetnu inteligenciju u Hrvatskoj budući da poduzeća te veličine čine 51 posto aktivnih pravnih osoba u Hrvatskoj. Podaci o korištenju AI-a u poduzećima registriranima u zemljama EU-a prate se tek od 2022. i ne uključuju mikropoduzeća s manje od deset zaposlenih.
Prema Globalnom AI indeksu, koji od 2020. rangira države prema stanju umjetne inteligencije u 83 zemlje, ocjenjujući ih prema AI kapacitetu na temelju 122 različita pokazatelja grupirana u tri stupa analize – implementacija, inovacije i ulaganja – Hrvatska je na 63. mjestu. Na čelu, s uvjerljivom prednošću, nalaze se SAD i Kina koja znatno ubrzava razvoj za vodećim i smanjuje tehnološki zaostatak.
Od europskih država lider je Ujedinjeno Kraljevstvo koje je s trećeg mjesta u 2020. i 2021. palo na četvrto mjesto iza Singapura, a ukupno su na ljestvici 32 europske države. Sve članice EU-a su na toj globalnoj ljestvici, Njemačka i Francuska su u prvih 10, dok je Hrvatska u donjoj trećini među EU članicama. Ali bilježi napredak u segmentima poput komercijalizacije AI-a i broju startupova.
Orqa i Gideon primjeri
“Sadašnje stanje sasvim je dobro, iako treba stalno raditi ne poboljšanju jer je konkurencija jaka i svi žele postati AI hubovi. Ima kod nas firmi koje stvarno razvijaju velike stvari u AI na svjetskoj razini – Orqa i Gideon svaki u svojoj industriji, naprimjer”, ocjenjuje Nikola Pavešić, direktor AI Weekenda, stručnjak za startup ekosustav i razvoj developerskog iskustva.
Razvoj umjetne inteligencije u Hrvatskoj koncentriran je u urbanim regijama s naprednom infrastrukturom i mrežama, visokim učilištima i drugim dostupnim resursima. Najveći broj startupa, odnosno mikropoduzeća koje je svojim istraživanjem obuhvatio EIZG, koncentrirano je u Zagrebu i okolici (55%). U sjevernoj Hrvatskoj ih je 23 posto, oko 15 posto u jadranskoj, a najmanje (ispod 8%) u panonskoj regiji. Komentirajući veličinu poduzeća koja razvijaju AI tehnologiju, Pavešić ističe da nije loše ako manje firme razvijaju AI više nego velike.
“Po definiciji, manja su poduzeća brza i prilagodljivija. Velike firme AI mogu poslije lagano implementirati ili akvizirati, ulaziti u strateška partnerstva, za što je dobar primjer OpenAI od svog početka i njegova sadašnja suradnja s Microsoftom.”
Što se tiče financijskih rezultata poduzeća koja razvijaju AI, srednja vrijednost ostvarenog prometa u 2023. iznosila je gotovo dva milijuna eura, dok je medijan znatno niži i iznosi 127.024 eura, naveo je EIZG koji je, među ostalim, detektirao velike razlike među poduzećima u pogledu mogućnosti generiranja prihoda, potencijalno odražavajući razlike u pristupu tržištu, ponudi usluga i bazama klijenata. Istraživanje EIZG-a pokazalo je i da među AI poduzećima postoji značajna razlika u dostupnosti financijskih sredstava te da su mnoga relativno slaba, iako neka poduzeća imaju znatnu imovinu. Sve to može ograničiti njihove operativne sposobnosti. Također, mnoga se bore s operativnom učinkovitošću.
“Određena poduzeća posluju s visokim udjelom imovine, što potencijalno upućuje na poslovnu strategiju koja daje prioritet velikim ulaganjima u fizičke i nematerijalne resurse”, kažu u EIZG-u.
Razdoblje 2026. – 2028.
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije radi na izradi Nacionalnog i Akcijskog plana za razvoj AI-ja u Hrvatskoj za razdoblje 2026. – 2028. “Mjere bi morale biti na tragu toga da se omogući malim potencijalnim tvrtkama koje razvijaju AI pristup infrastrukturi, talentu i kapitalu koji su ključni za ubrzani razvoj startupa – onima koji razvijaju AI i onima koji ne razvijaju”, ističe Pavešić. Prema HUP-ovu istraživanju, 70 posto domaćih tvrtki AI smatra potencijalnim izvorom konkurentske prednosti, no gotovo ih pola očekuje gubitak radnih mjesta.
“Zabrinjava ‘malo’ nepodudaranje očekivanja i spremnosti: dok 47 posto tvrtki smatra da će AI dovesti do gubitka poslova u idućih pet do deset godina, čak 75 posto tvrdi da među zaposlenicima nema straha od promjena. Takav nerazmjer upućuje na nisku razinu organizacijske svijesti i izostanak interne pripreme za nadolazeće promjene”, kaže Mutavdžić i pojašnjava da samo deset posto tvrtki ima tim ili osobu zaduženu za nadzor implementacije AI tehnologija, a čak ih 88 posto nema nikakav strateški okvir. U svijetu u kojem AI sve više diktira položaj na tržištu, to je nešto o čemu bi uprave poduzeća itekako trebale voditi računa.
