SPLIT – Već 80 godina Luka Split pruža usluge prekrcaja tereta na visokoj razini kvalitete, a posljednjih pet godina nova uprava ulaže znatna sredstva u modernizaciju luke koja se želi transformirati u modernu i konkurentnu. U 5665 m2 skladišnog prostora, godišnje se prekrca više od milijun tona tereta, a tu ne namjeravaju stati.
Upravo ovim povodom svratili smo do luke, koju Splićani danas nazivaju “sjevernom”, kako bi se razlikovala od one “južne”, putničke.
Kontinuiran rast prihoda i prometa
Pet godina nove uprave u Luci Split pokazuje kontinuiran rast. Zanimljivo je da se to događalo i za vrijeme Covida.
– Mi smo određene poslove dugo pripremali i poklopilo se da su se realizirali u pandemiji. Uz to smo napravili velike investicije u mehanizaciju, pokrenuli smo kompletan proces digitalizacije luke, kojeg planiramo završiti za tri godine. Imat ćemo kompletno sve automatizirano i digitalizirano. Povećali smo ukrcajne i iskrcajne norme, što je pogodovalo klijentima pogotovo na uštedama kod brodova. Povećali smo i veličinu brodova koje možemo primiti u luku u odnosu na prije. Svim time smo podigli kvalitetu usluge na viši nivo i to su sve faktori koji su utjecali na to da smo počeli privlačiti sve veći broj klijenata u našu luku. Naš plan je nastaviti rast i da nam radnici budu zadovoljni – ispričao je za Morski HR direktor komercijalnog odjela Luke Split, Matej Kutle.
Pri iskrcaju i ukrcaju u Luci Split, o kakvoj se vrsti tereta radi?
– Radimo sve. Imamo dosta ljudi s 40 + godina iskustva koji znaju rukovati tim teretima, poprilično su vješti u tome. Rasute i glomazne terete, dijelove vjetrenjača, staro željezo, drvo, kamen, kalcit koji se koristi za proizvodnju papira, trosku, petrol koks, tekuće terete, dosta radimo sa solju za ceste, šećerom i tu smo se pronašli. Radili smo i kontejnere, koje želimo ponovno vratiti, jer smo s njima zbog privremene nerentabilnosti uslijed Covida, prestali nakon 2022. godine. Posebno se nadamo dobiti BIP (Border Inspection Passage), kako bi prevozili kontejnere s teretom životinjskog podrijetla. Tako da planiramo doista napraviti malu konkurentnu luku u nekom periodu od 5-10 godina, kako bi došli do dva milijuna tona godišnje.
Evo, samo jedan kuriozitet; splitski bazen napravi preko 3,5 milijuna tona tereta na godinu, samo što smo razbijeni na 5-6 različitih subjekata; Žitni terminal, INA, Cemex, i ostali, ali bez putničkog i teretnog kamionskog prijevoza prema otocima – pojašnjava Kutle.
Od kud su sve vaši klijenti?
– Osim hrvatskih, mi gravitiramo Bosni i Hercegovini, a dosta smo klijenata prethodnih godina imali i iz Srbije. A teret stiže s raznih strana svijeta, iz Nizozemske, Amerike, Kine, Japana, Egipta, Tunisa, itd. – dodaje.
Radnik s 40 godina staža u luci ne misli još stati: „Mi smo generacija, koja je stasala uz rad“
Ante Polić radnik je koji je u luci Split proveo 40 godina svog radnog staža. I ne razmišlja o mirovini.
– Nisam se umorio, jer sam navikao raditi od malih nogu. Tako smo odgojeni kao generacija koja je stasala uz rad.
Što se promijenilo u toliko godina?
– Promijenila se tehnika. Prije su dolazili manji brodovi i mnogi nisu mogli ni ući, jer nije bilo gaza. Nakon što se produbio gaz na gotovo 12 metara, sada tu stižu brodovi od 30-40 i više tisuća tona. I norme su se promijenile te su sad daleko veće. Ali dobili smo i novu, suvremeniju tehniku, tako da je danas kudikamo lakše raditi. Sa starom tehnologijom ne bi mogli ništa.
Kako je vama bilo prilagoditi se radu na novoj tehnologiji?
– Lako je naučiti se sa staroga na novo, ali s novog na staro bi bio problem. Novo je uvijek novo i s magarca se na konja popeti uvijek daleko lakše, nego obratno – priča nam slikovito gospodin Polić koji je u luci krenuo kao lučki radnik, pa strojovođa, dizaličar i signalist – ustvari, sve što se tiče lučke operative, a sada uči poslu i svoje mlađe kolege.
Luka Split zapošljava 106 radnika i ima prostora za još: „Pretežno su to naši ljudi koji žive tu u Splitu“
Luka raste, pa pretpostavljam i zapošljava, odnosno, uvijek ima mjesta za stručnjake?
– Tako je. Pogotovo zadnjih pet godina kad nas prati ogroman rast. Mi imamo 106 zaposlenih i to su pretežno naši ljudi, koji žive tu u Splitu. Voljeli bi kad bi imali još 2-3 dizaličara, a smatramo da imamo doista dobre uvjete rada, no trenutno nemamo nikakvih operativnih problema jer pokrivamo sve jako dobro – kaže Kutle.
Produbljen je gaz i sada stižu veći brodovi. U što se sve ulaže u luci?
– Posljednjih pet godina kupili smo tri dizalice, pet utovarivača, usitne koševe koji ubrzavaju protok tereta, te prskalice koje smanjuju prašinu. Plan je da kroz pet godina zatvorimo investicijski ciklus s novim strojevima. Već sad smo smanjili starost strojeva za 15 godina u odnosu na stanje koje smo zatekli tada. Još se nadamo produbiti gaz, da može pristati i još veći brod, što klijentima puno znači za dodatne terete – priča nam svoje planove komercijalni direktor.
Osamdeset godina je iza vas. To je dvostruko više nego ste vi u luci. Kako je bilo nekad raditi ovaj posao?
– Nekad je luka bila na đigi, gdje je danas trajektna luka – odgovara Ante Polić i nastavlja:
– Tu u sjevernu luku preselili su 1960-ih. U odnosu na dolje, tu je tada bilo super. Sada nova tehnologija zahtijeva i još više; veći brodovi traže veće dizalice, veći gaz i veća ulaganja. Kako vrijeme odmiče, norme se pomiču i trebaš ulagati u sredstva za rad, da bi držao korak s vremenom – prepričava nam iskusni radnik splitske luke.
– Za razliku od nekad, danas nema više fizičkog rada, sve preuzimaju strojevi kojima morate samo odgovorno upravljati – dodaje i zaključuje da je daleko lakše i sigurnije danas raditi u luci, nego je to ikad ranije bilo.
Na što će se Luka Split usmjeriti povodom svojeg osamdesetog rođendana?
– Stabilnost prije svega. Luka je uvijek bila pogonsko gorivo za industriju i proizvodnju te široku potrošnju. Hrvatska je blagoslovljena da ima pet jakih morskih luka, plus Vukovar na Dunavu. Smatram da s obzirom na udjel od oko 12 posto BDP-a koliko u Hrvatskoj daje logistika, sve se može dodatno i povećati, kako bi smanjili ovisnost o ostalim granama, pogotovo turizma. Smatram da u gospodarstvu ima mjesta za sve. Ne vidimo problem da napravimo održivi razvoj, odnosno skladan suživot između nas, lokalne zajednice i svih faktora koji nas okružuju, pogotovo s obzirom na potencijal kojeg smo pokazali u posljednjih pet godina.
Plan za sljedećih pet godina?
– Dovršetak digitalizacije, privlačenje novih tereta, gradnja novih skladišta, zadovoljavanje najviših ekoloških normi te da što se tereta tiče, možemo raditi praktički sve – zaključuje naš sugovornik, Matej Kutle.
Jurica Gašpar
