Rizici u poslovanju su svakodnevni i sve brojniji – od požara i prirodnih katastrofa do kibernetičkih napada koji mogu ozbiljno ugroziti poslovanje i reputaciju tvrtke. Danas kada se gospodarska aktivnost u velikoj mjeri odvija u digitalnom okruženju, upravo su kibernetički rizici velika prijetnja od koje poduzetnici u Hrvatskoj nisu adekvatno zaštićeni. Potvrđuju to rezultati istraživanja o korištenju i poznavanju osiguranja kod poslovnih korisnika, koje je za potrebe Hrvatske gospodarske komore provela agencija IPSOS u veljači ove godine na uzorku od 202 tvrtke.
Kibernetičke napade 23 posto ispitanika svrstava među najveće izazove u poslovanju, ali svega 3 posto njih ima ugovoreno osiguranje za ove svrhe, što ukazuje na veliki nesrazmjer između stavova o kibernetičkim rizicima i ugovaranja osiguranja. Ovaj podatak posebno zabrinjava ako ga gledamo u kontekstu jednog drugog istraživanja HGK koje pokazuje da su hrvatske tvrtke nedovoljno otporne na kibernetičke prijetnje.
Prepoznaju, ali ne osiguravaju
Osiguranja poslovnih korisnika uglavnom se baziraju na osnovnim, najčešće i zakonski uvjetovanim osiguranjima, a predstavnici tvrtki izjasnili su se kako su najbolje upoznati s osiguranjima koja najviše i koriste: obvezno auto osiguranje, kasko osiguranje i osiguranje imovine. Kod svih ostalih vrsta osiguranja postoji veliki prostor za dodatno podizanje svijesti o potrebi i značaju osiguranja u poslovanju.
Kada predstavnici tvrtki govore o vrstama osiguranja koja su im spontano poznata, cyber osiguranja su na dnu liste – jedan posto. Zabrinjava i činjenica da nešto više od trećine ispitanika iskazuje načelni interes za ugovaranje osiguranja u naredne dvije godine, a od toga samo 14 posto iskazuje potencijalni interes za ugovaranje cyber osiguranja.
Osiguranje od profesionalne odgovornosti prisutno je kod 34 posto ispitanika, ali uglavnom zbog zakonske obaveze, a ne na temelju vlastite procjene izloženosti rizicima. Znatno više se ulaže u osiguranje automobila nego primjerice u dobrovoljno zdravstveno osiguranje za zaposlenike. Osiguranje financijskih gubitaka uslijed prekida rada, nažalost, nije često među poslovnim subjektima u RH. Svega 9 posto ispitanika ima ugovoreno ovo osiguranje, a 8 posto ispitanika ne koristi niti jedno osiguranje.
Prosječna ocjena, na ljestvici do 5, trenutne razine zaštite od rizika prema stavovima ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju HGK je 3,6, što ukazuje da su uglavnom zadovoljni trenutnom razinom zaštite svoje tvrtke od rizika. Kao najveće rizike poslovanja percipiraju oštećenje imovine zbog požara, poplave i potresa te nemogućnost naplate potraživanja.
“Od zaštite imovine i zaposlenika do upravljanja rizicima odgovornosti i osiguravanja kontinuiteta poslovanja, osiguranje pruža sigurnosnu mrežu koja omogućuje poduzetnicima da se usredotoče na rast i uspjeh. Odabirom odgovarajućeg pokrića, tvrtke mogu s pouzdanjem upravljati neizvjesnostima, zaštititi svoje poslovanje i osigurati svoj dugoročni prosperitet”, ističe Robert Vučković, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK i član Uprave Croatia osiguranja.
Zanimljivo je kako ispitanici svoju financijsku pismenost vezano uz osiguranje i opću financijsku pismenost ocjenjuju vrlo dobrim prosječnim ocjenama (3,9 odnosno 4,1). Međutim, postupanja u praksi kada je u pitanju ugovaranje osiguranja znatno odstupaju od stavova ispitanika – neki poduzetnici prepoznaju rizike koji im predstavljaju najveće izazove u poslovanju, ali ih nisu osigurali niti to planiraju.
Podosiguranost tvrtki
“Potrebno je osvijestiti postojanje rizika u poslovanju i činjenicu da je osiguranje ključno za zaštitu i upravljanje rizicima, za smanjenje mogućih financijskih gubitaka te nesmetano poslovanje i razvoj tvrtki. To je posebice važno kada su u pitanju sve izraženiji klimatski rizici i rizici od kibernetičkih napada kojima su izloženi svi gospodarstvenici neovisno o djelatnosti. Stoga će HGK u suradnji sa članicama i regulatorima nastaviti aktivnosti na podizanju financijskih znanja u društvu, kako građana tako i poslovnih subjekata, s posebnim naglaskom na rizike”, ističe Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije i makroekonomske analize HGK.
Podosiguranost hrvatskih tvrtki potvrđuje istraživanje HGK, ali i usporedni podaci s drugim zemljama EU-a, što znači da prostora za unaprjeđenje na području osiguranja svakako ima.
“Svi na tržištu osiguranja moraju još intenzivnije raditi na osvještavanju naše poslovne zajednice i društva o rizicima za koje se mogu ugovoriti police osiguranja. Osiguranjem možemo ne samo ublažiti materijalne posljedice raznih događaja kojima svjedočimo sve češće, već pružiti financijsku zaštitu i stabilnost našim poduzetnicima te pridonijeti tako željenom ‘mirnom snu’ bez briga što nas (još) sve može zadesiti”, zaključuje Anđela Šutija, predsjednica Udruženja distributera osiguranja i reosiguranja HGK i predsjednica uprave tvrtke ANO.
