TROGIR – Šesta trogirska tura u organizaciji projekta Motel Trogir te Platforme GAT (Građanska akcija Trogir) u suradnji s Muzejom grada Trogira održat će se u subotu, 11. travnja, s početkom u 11:30 sati.
– Ovaj put istražujemo Brige i Pantan, a potom se penjemo do gotičke crkvice Svetog Eustahija, na vrhu Krbana, iznad mlinice. Ovom prilikom, u šetnju nas vodi Darko Veršić, uz sudjelovanje Lujane Paraman. Savjetujemo udobnu sportsku (treking) obuću, vodu i dobru marendu prije polaska. Ljubimci su dobrodošli – poručuju organizatori.
O turi:
Močvarno područje Pantan označava svojevrsni istočni ulaz u Trogir. Sa svojom mlinicom umotanom u trsku i šaš, predstavlja jedinstven susret prirode i povijesti. Renovirani mlinovi imaju značajke utvrđene renesansne mlinice, a oslanjaju se na 12 riječnih izvora koji ulaze u more.
Putniku koji stiže magistralom iz pravca aerodroma i Splita, prvo će se ukazati taj mali, izdvojeni močvarni svijet (pantan dolazi iz latinskog i znači blato) u kojem obitava nevjerojatnih 163 vrsta ptica (neki izvori navode i 196!), preko četrdeset vrsta riba, a još više biljnih vrsta plete pomalo izdvojeni okoliš, nadomak grada. Od 2000. godine Pantan je i formalno zaštićen kao prirodni rezervat biljnog svijeta i ptičje faune.
Preciznije, “ispod brijega Krbana smjestilo trogirsko Malo polje. U tom polju ispod ceste nalazi se malo jezero-izvor iz kojeg ističe vodeni tok zvan Rika. Ona teče kroz močvarno područje i starinski ribnjak te nakon nekoliko stotina metara završava u moru. Na rubu jezera su Mlinice- mlinovi u velikoj zgradi s kulom. Cijelo močvarno područje omiljeno je gnjezdilište, mali rezervat faune, od riba jegulja do ptica selica roda, čaplji, pataka i drugih, te galebova, čajki, gnjuraca.” kažu izvori.
‘Trogirsko jezero’
Uz Pantan je vezan i niz trogirskih legendi, točnije uz jezero koje koje se nalazi “tik ispod Jadranske magistrale”, priče koje bi se danas mogle ponovo iščitavati u sasvim novom ključu. Dr. Ivo Babić, pak, piše da se „prema povijesnim izvješćima 1496. zbio snažan potres kod Trogira i tada je nastalo jezero na kojemu je moglo ploviti više galija (…)“, dakle, jezero je smješteno na rubu geološkog rasjeda.
Od krivolova i devastacije do ornitološko-ihtiološkog rezervata
– Čitav ovaj prostor od nekoliko kvadratnih kilometara zaokružena je ekološka mikrocjelina, raskošni biotop – nastavlja Babić u članku iz 1998., pa ipak ili baš zbog toga, umorne ptice, nakon dugih interkontinentalnih letova, dočekivali su krivolovci. U recentnijoj prošlosti spominjali su se i ribolovci koji iskorištavaju noćno spuštanje aviona da bi bacili eksploziv, zaštićeni bukom njihovih motora. Danas je situacija nešto bolja, ali cijelo područje nedovoljno je afirmirano i čuvano, s obzirom na povijesnu i ekološku važnost koju ima.
Interiorizirani krajolik i močvare iz osvita svijeta
Vode Pantana- Blata bile su granice između bizantske Dalmacije i srednjovjekovne hrvatske države. Nadalje, na zgradi mlinice je natpis iz 1582. godine, iz vremena kad su tim krajevima harali Turci. Do mlina se je žito dovozilo kopnenim putem upotrebom stočne snage. Otočani i stanovnici priobalja kroz Riku su dovozili žito jedrenjacima. Na samom ušću Rike nalaze se ostaci kule.
Mnogim je Trogiranima Pantan svojevrsni „interiorizirani krajolik duše“, kako kaže prof. Babić, ali je danas istovremeno i prisutan i odvojen od grada. Zašto je tomu tako, je li to prednost ili nedostatak, pokušat ćemo saznati i ovom tematskom šetnjom, koju je osmislio Darko Veršić.
Uz samo nekoliko crtica vezanih uz taj poviješću bogat kutak Trogira, pozivamo vas na ovu zanimljivu povijesno-ekološku šetnju, koju ćemo zaokružiti usponom na brdo Krban i odmoriti uz drage, istočne poglede na Marjan i Kaštelanski zaljev, te Čiovo i Trogir nešto jugo-zapadnije.
Proljetna šetnja dio je projekta Motel Trogir 2026. Koji podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.
Subota, 11.travnja u 11.30 sati
Točka okupljanja/ početak šetnje: Caffe bar Čokolada
Vodstvo: Darko Veršić, Lujana Paraman
Organizatorica (koncept, realizacija): Nataša Bodrožić, udruga Slobodne veze
D.G.
