Prizor koji nam postaje sve normalniji. Ovog puta riječ je o britanskom ministru oružanih snaga Luke Pollardu, kojeg su kamere snimile u posjetu tvornici MBDA. Fotografije i snimke političara koji idu u tvornice oružja postaje naša realnost, a kako neki misle i važna komponenta ekonomije.
Naime, Pollard je prošlog tjedna bio u Boltonu kako bi promovirao novi ugovor vrijedan 118 milijuna funti (oko 136 milijuna eura) s europskim proizvođačem oružja MBDA-om za izgradnju šest novih lansera raketa zemlja–zrak.
“Obrana je motor rasta”, rekao je Pollard, ističući kako u svakoj od 650 britanskih parlamentarnih izbornih jedinica postoji barem jedan proizvođač povezan s obranom.
Manje za mirovine, više za tenkove
Europske Vlade potaknute stalnom ruskom agresijom na Ukrajinu se nadaju kako će stotine milijardi dolara dodatne vojne potrošnje pokrenuti njihove mlake ekonomije. Poslijeratni pristup koji je Europa preuzela nakon II. svjetskog rate: bit će manje novca za škole i mirovine, a više za tenkove i rakete.
Hoće li veći vojni proračuni stvoriti stvaran, dugoročan gospodarski rast ili će primarno napuhati dionice proizvođača oružja, još uvijek nije jasno, piše New York Times. Kako navode, sve ovisi o tome na što će novac biti potrošen i odakle dolazi: iz poreza, zaduživanja ili pak rezova u obrazovanju.
Unatoč tome, nada ne jenjava. Britanski premijer Keir Starmer obećao je iskoristiti ono što je nazvao “obrambenom dividendom”, a to je “jedinstveno ulaganje u generaciji“ koje može, kako kaže, otvoriti nova radna mjesta i donijeti “ogroman rast industrijskih kapaciteta“.
Vojni projekti diljem Europe
Njemački proizvođač oružja Rheinmetall planira zaposliti 8.000 novih radnika u iduće dvije godine, potičući nagađanja da bi rast obrambene industrije mogao ublažiti gubitke radnih mjesta u posrnulom automobilskom sektoru.Talijanska premijerka Giorgia Meloni ovog mjeseca pristupila programu Europske unije za financiranje vojne izgradnje i sastala se s proizvođačima oružja kako bi ih ohrabrila na ulaganja u projekte koji će imati koristi i za civilni sektor.
“Ekonomska snaga i plan Europe za naoružavanje dvije su strane iste medalje”, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen koja vrlo otvoreno zagovara europsko naoružavanje.
Podsjećamo, ona je u ožujku predstavila je plan u pet točaka za naoružavanje Europe koji bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu. “Europa je spremna preuzeti odgovornost, može mobilizirati blizu 800 milijardi eura za troškove obrane za sigurnu i otpornu Europu”, izjavila je tada von der Leyen. Istaknula je da je sada vrijeme za naoružavanje i da je Europa spremna masovno povećati svoja ulaganja u obranu, kratkoročno kako bi pomogla Ukrajini, ali i dugoročno kako bi Europa preuzela odgovornost za svoju sigurnost.
Kriv potez skupo će koštati
Gospodarska korist naoružavanja služi i za suzbijanje političkog otpora s lijeva, ali i od populističkih stranaka prema povećanoj potrošnji na naoružanje.
“Postoje brojni načini da se to napravi pogrešno“, upozorava Ethan Ilzetzki, profesor na Londonskoj školi ekonomije i autor analize o gospodarskim učincima povećane vojne potrošnje u Europi koju je izradio Kiel Institut za svjetsko gospodarstvo.
“Previše novca uloženog u gomilanje postojećih zaliha opreme ili u kupovinu američkih borbenih zrakoplova i streljiva donosi vrlo ograničene ekonomske koristi. Kupnja iste stare opreme od istih starih proizvođača pruža ograničene poticaje za inovacije”, kaže Ilzetzki.
Više ipak donosi obrazovanje
Ekonomske procjene pokazuju da svaki dolar vojne potrošnje povećava BDP za oko 50 centi, dok je povrat na ulaganja u obrazovanje ili infrastrukturu znatno je veći. Rast nadmašuje početno ulaganje. Europska komisija ove je godine procijenila da će povećana obrambena potrošnja do 2028. donijeti tek blagi rast i od 0,3 do 0,6 posto ukupne gospodarske proizvodnje EU-a. Značajne gospodarske koristi dolaze tek kasnije, ističu ekonomisti i to ako se znatna sredstva ulože u istraživanje i razvoj koji će kasnije imati civilne primjene. “Nema ničeg dobrog u kupnji tenka umjesto izgradnje škole,“ rekao je Kenneth Rogoff, profesor ekonomije na Harvardu.
Rast potiču tehnološki napreci i nusproizvodi ulaganja u područja poput umjetne inteligencije, aeronautike i poluvodiča. Uz to, istraživanja pokazuju da povećana javna potrošnja na vojni istraživačko-razvojni sektor potiče i privatna ulaganja u vlastiti R&D. Internet, GPS, digitalne kamere, mikrovalne pećnice, najlon sve su inovacije proizašle iz obrambenih istraživanja. Kako kaže Rogoff, to je bila „tajna formula“ američkog tehnološkog uspjeha.
U Europi pritom raste i pritisak da se više oslanja na domaću, a ne američku industriju. Neki programi obrambene potrošnje EU-a ograničeni su na države članice i odabrane partnerske zemlje. Njemačka je u siječnju predstavila Nacionalnu sigurnosnu i obrambenu industrijsku strategiju kao politički okvir za rastući sektor, dok će britanska vlada uskoro predstaviti novu Obrambenu industrijsku strategiju. “Ako vlada želi trošiti više novca na obranu, mora to činiti kroz prizmu potpore britanskim poduzećima,“ rekao je Pollard, ministar oružanih snaga.
Apel za više ulaganja u istraživanje i infrastrukturu odražavaju i preporuke iz ključnog izvještaja o europskoj konkurentnosti objavljenog prošle jeseni, koji poziva na golemo povećanje javnih ulaganja u tehnologiju, aeronautiku, obranu i promet.
Bolje povećanje javnog duga?
Kielovo izvješće također tvrdi da je povećanje javnog duga, a ne poreza, daleko najbolji način financiranja dodatne vojne potrošnje: “Rast BDP-a bit će manji, moguće i negativan, ako se povećanja financiraju porezima umjesto zaduživanjem.“
To je puno lakše izvesti zemljama poput Njemačke, koja je do nedavno strogo ograničavala javno zaduživanje, nego zemljama poput Francuske i Italije koje već imaju ogromni javni dug. I britanski dug približava se veličini nacionalnog BDP-a. U međuvremenu, obećanje industrijskih radnih mjesta snažno odjekuje među biračima u Europi, baš kao i u Sjedinjenim Državama.
Rheinmetall je pozvao njemačke ministre financija i obrane, zajedno s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, na proslavu otvorenja nove tvornice streljiva u srijedu. Tvornica će otvoriti oko 500 radnih mjesta. MBDA, koja ima pogone i u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj, zaposlila je prošle godine dodatnih 2.500 radnika, a planira do kraja ove godine zaposliti još 2.600.
Moskva spustila Europi i Trumpu, spominju NATO vojnike: ‘Na ovo nećemo pristati’
Srbima stigao spas u zadnji čas: Vučić sad strahuje od 29. rujna
Trump postaje socijalist? Zaprepastio desnicu neočekivanim potezom
