Donald Trump, koji je u svojoj predsjedničkoj kampanji inzistirao na “America First” (Amerika prva) politici i naglašavao kako će se Sjedinjene Američke Države fokusirati na domaća pitanja umjesto na ulogu svjetskog policajca, u prvih 200 dana svog drugog mandata iznenadio je i kritičare i pristaše. Umjesto povlačenja s međunarodne scene, aktivno se nametnuo kao ključni posrednik u nizu globalnih sukoba.
Prema riječima dužnosnika Bijele kuće, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, Trump uživa u novoj ulozi. “Voli biti u poziciji da bude kraljotvorac za sve te manje, slabije zemlje diljem svijeta,” rekao je izvor, dodajući kako predsjednik vjeruje da može postići sporazume koji su izmakli njegovim prethodnicima – čak i ako rezultat nije uvijek zagarantiran.
Trump se redovito hvali uspjesima na tom polju. “Riješio sam šest ratova u posljednjih šest mjeseci, nešto više od šest mjeseci, i vrlo sam ponosan na to,” izjavio je u Ovalnom uredu. Među navedenim sporazumima su oni između Irana i Izraela, Rwande i Demokratske Republike Kongo, Indije i Pakistana, Egipta i Etiopije, Armenije i Azerbajdžana te dogovor između SAD-a i Huta u Jemenu. Posebno ističe prošlotjedno posredovanje u Washingtonu, kada je u Bijelu kuću doveo čelnike Armenije i Azerbajdžana kako bi osigurao mirovni sporazum – šesti u njegovom drugom mandatu, piše Politico.
Problemi u Gazi i Ukrajini
No, kako priznaje, neki sukobi ostaju neriješeni. Rat u Gazi i rat u Ukrajini i dalje traju. U petak ga očekuje jedan od najvećih izazova – sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, za koji Trump kaže da će biti “feel-out meeting” bez velikih očekivanja. “Mislio sam da će to biti najlakše riješiti… zapravo je najteže,” priznao je.
Njegov fokus na rješavanje međunarodnih sukoba nije samo stvar vanjske politike, nego i osobnih ambicija. Trump već godinama želi osvojiti Nobelovu nagradu za mir – toliko da je, prema izvorima, prošlog mjeseca osobno nazvao norveškog ministra financija kako bi se raspitao o njoj. Niz svjetskih čelnika, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i kambodžanskog premijera Hun Maneta, nominirao ga je ili javno podržao njegovu kandidaturu.
Primjer Kambodže i Tajlanda posebno ilustrira Trumpov pristup. Nakon što je zaprijetio obustavom trgovinskih pregovora, dvije su zemlje pristale na prekid višegodišnjeg graničnog spora. Međutim, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton upozorava da je riječ o krhkom miru. “Možda će primirje trajati više od nekoliko dana. Tko zna? Uzroci napetosti, granična pitanja, nisu riješeni,” rekao je Bolton, dodajući: “Ovo je politika Donald Trump prvo. On želi Nobelovu nagradu za mir. Mislim da sada svi to priznaju.”
Putin i Trump se sastaju na Aljasci: Stigao je Lavrov i šokirao jednim detaljem
Mirovni sporazum
Iako kritičari dovode u pitanje trajnost ovih dogovora, Bijela kuća tvrdi da je svaki mirovni sporazum donio i izravne gospodarske koristi SAD-u. “Svakim od ovih sporazuma Amerika je imala neku gospodarsku korist,” naglasio je jedan dužnosnik, objašnjavajući kako Trump često veže mirovne sporazume uz trgovinske aranžmane – poput dogovora s Armenijom i Azerbajdžanom.
Ovaj pristup nije potpuno nov. U prvom mandatu Trump je bio ključni arhitekt Abrahamovih sporazuma, koji su normalizirali odnose između Izraela i nekoliko arapskih država, te je posredovao u ponovnom uspostavljanju gospodarskih veza između Srbije i Kosova. Ipak, u kampanji za drugi mandat jasno je naglašavao ograničenu američku uključenost u međunarodne organizacije i “transakcijski” pristup vanjskoj politici.
