Ministar financija Marko Primorac kazao je da će porez na kuće za odmor preimenovati u porez na nekretnine, a vlasnici ga neće plaćati samo za one u kojima žive ili se nalaze u trajnom najmu najmanje 9 mjeseci na godinu. Uz uvođenje poreza na nekretnine, čiji će se detalji predstaviti u ponedjeljak, ministar financija je kazao da će se u poreznom smislu izjednačiti kratkotrajni najam s dugotrajnim. To je ujedno najava ukidanja paušalnog poreza u turizmu u dosadašnjem obliku i njegovog izjednačanja s porezom na najamnine, koji se plaća po stopi od 12 posto, nakon što se vlasniku prizna 30 posto odbitka. “Ako netko ima apartman s tri sobe po dva kreveta, plaća 120 eura godišnje porez, a s tim apartmanom može ostvariti dohodak od 40.000 eura. Ideja je, dakle, da se izjednači tretman dugoročnog i kratkoročnog najma”, pojasnio je Primorac.
Prije ministra financija, predsjednik Vlade Andrej Plenković govorio je da će se porez na kuće za odmor u novom obliku primijeniti na 600.000 praznih stanova i kuća…
Međutim, ministar jučer je rekao da novi porez na nekretnine vlasnici neće plaćati samo na one u kojima žive ili su u najmu. Priča o oporezivanju 600 tisuća praznih nekretnina ipak se pretvorila u najavu ozbiljnog poreza na nekretnine koji će biti skuplji od poreza na vikendice. One se sada oporezuju od 0,60 do 5 eura po četvornom metru, a Primorac kaže da je prijedlog da se poveća i donja i gornja granica za oporezivanje. Hrvatska prema popisu stanovnštva ima oko 230 tisuća vikendica, a porez na kuće za odmor razrezan je za njih 60-ak tisuća.
Zadar najefikasniji
Primorac kaže da država više neće prepustiti gradovima i općinama na volju da uvedu ili ne uvedu porez na nekretnine. On će biti obavezan, ali unutar raspona koji će odrediti država. Točan iznos poreza na kuće za odmor sada propisuje svaka lokalna jedinica na svom području, a dosad ih se samo 57, među kojima je i Grad Zagreb, odlučilo na maksimalni iznos od pet eura po četvornom metru. Većina općina i gradova oporezuje kuće za odmor s 1,5 do 2 eura po četvornom metru, a 96 općina ne oporezuje ih nikako.
Otprilike svaka druga lokalna jedinica koja ga ima prepustila je posao naplate poreza na kuće za odmor Poreznoj upravi i oni su izvještavali da su do ove godine naplatili porez na 60-tak tisuća vikendica. To bi bila svaka četvrtina vikendica iz popisa stanovništva, a iznos naplaćenog poreza bio je 21 milijun eura.
Neki vlasnici kuća za odmor oslobodili su se obaveze plaćanja poreza na kuće za odmor tako što je netko od članova obitelji imao prijavljen boravak u toj nekretnini tokom cijele godine. Većina poreza, 91%, naplaćena je u šest jadranskih županija, dok je Grad Zagreb od poreza na kuće za odmor prikupio 77 tisuća eura. Najefikasnija u naplati poreza na kuće za odmor bila je Zadarska županija koja je od vikendaša “ubrala” oko 5 milijuna eura.
Upućeni sugovornik kaže da prijava boravka više neće biti kriterij za plaćanje ili neplaćanja poreza na kuće za odmor i prazne nekretnine te će se kao dokaz trajnog življenja u nekom prostoru koristiti potrošnja energenata kao što su struja, voda ili plin. Po tome, porezne bi vlasti trebale propisati donji iznos potrošnje na osnovu kojega se neka nekretnina smatra nastanjenom.
Ministar graditeljstva Bačić tvrdi da je u Zagrebu 54 tisuće praznih stanova te se u njima brojila za struju uopće ne vrte, u Rijeci 9,3 tisuće, Splitu 8,5 tisuća i svi bi njihovi vlasnici od iduće godine trebali plaćati dorađeni porez. Za očekivati je da će Grad Zagreb u svojim odlukama izuzeti od obveze plaćanja poreza stanove koji se nalaze u neobnovljenim zgradama, no o tom potom.
“Sva su komunalna društva dužna nadležnim poreznim tijelima dostaviti podatke o potrošnji energenata vezane uz stanovanja. Prijavljeno prebivalište ne može biti dokaz trajnog stanovanja”, veli sugovornik.
Kao i u mnogim drugim situacijama, porezna administracija i ovoga puta računa na ‘kooperativnost’ vlasnika kuća za odmor i ostalih nekorištenih stambenih nekretnina. Uz jasnije tumačenje što znači sezonsko ili povremeno korištenje neke stambene jedinice, država će najavljenim zakonskim izmjenama najviše podebljati iznos novčanih kazni, odnosno prekršajne odredbe. Sadašnji je zakon obvezao svakog vlasnika nekretnine u kojoj nitko ne stanuje da najkasnije do kraja ožujka podnese zahtjev da mu se razreže porez na kuću za odmor za tekuću godinu, i to pod prijetnjom kazne od 10 do 66 eura.
Kazne su sada simbolične, pa poreznici smatraju da mnogi vlasnici svjesno izbjegavaju podnošenje prijave te čekaju da ih ulove. Nove bi kazne mogle biti drastične, i do nekoliko tisuća eura, što bi potaknulo vlasnike nekorištenih nekretnina da sami podnose prijavu, kao što, naprimjer, prijave podnose i primatelji drugog dohotka iz inozemstva. Kazne za primatelje drugog dohotka su od 660 do 6630 eura, a naš sugovornik veli da bi se neprijavljivanje nekorištenih nekretnina moglo oporezivati još i više.
Plaće veće 8 eura
Osobni odbitak uz plaću povećava se na 600 eura, temeljem čega će neto plaće zaposlenih porasti oko 8 eura. Mirovine veće od 600 eura bile bi veće do 4 eura. Nakon povećanja osobnog odbitka automatski će rasti i olakšice za uzdržavane članove obitelji. Ljudima koji vrate iz inozemstva i zaposle u Hrvatskoj uvest će se izuzeće za plaćanje poreza na dohodak ‘određeno vrijeme’.
Premijer Plenković kazao je neki dan da će stambena strategija i novi krug porezne reforme biti ‘dvije kapitalne teme’, a država će svojim politikama stvoriti preduvjete da najam postane priuštiv, kao i da kupovna cijena kvadrata stana bude priuštivija nego što je danas.
