Arheološka istraživanja u Starom gradu u Trebinju, koja se trenutačno privode kraju, otkrila su niz zanimljivih nalaza koji svjedoče o bogatoj prošlosti ovog dijela grada. Istraživanja provodi ekipa Muzeja Hercegovine na čelu s ravnateljicom i arheologinjom Ivanom Grujić, uz podršku Civilne zaštite Trebinje, radnika Javne ustanove „Ekologija i bezbjednost“, te članova dobrovoljnih vatrogasnih društava „Jasen-Mosko“ i „Zupci“.
Radovi se odvijaju paralelno sa završnom fazom popločavanja gradskih ulica, jedinom prilikom tijekom koje su arheološki radovi bili tehnički mogući, budući da su prethodne faze bile ograničene prisustvom brojnih instalacija koje su, kako navodi Grujić, značajno oštetile starije slojeve ispod površine.
„U pitanju je posljednja faza popločavanja Starog grada i jedina gdje su se mogla provesti arheološka iskopavanja. Nažalost, ranije to nije bilo moguće zbog brojnih instalacija koje su znatno oštetile starije strukture. Ovo utvrđenje potječe s početka XVIII. stoljeća, kada su se Turci, povlačeći se iz Herceg Novog i Risna, morali uspostaviti novo vojno uporište. Tada je nastao današnji Stari grad, zajedno s hendekom koji je dodatno ojačao obrambeni sustav“, izjavila je Ivana Grujić za Hercegovina.info.
Otkriven objekt iz perioda prije 16. stoljeća
Posebnu je pozornost privukao objekt građen od tesanog kamena, za koji se pretpostavlja da je stariji od kuća iz XVIII. stoljeća, otkrivenih na nekadašnjem trgu Travunija. Njegova namjena još uvijek nije precizno utvrđena.
„Radi se o objektu čiji su zidovi deblji od uobičajenih, oko 80 cm, građenom vapnenim mortom. Po načinu gradnje zaključujemo da potječe iz razdoblja prije XVI. stoljeća, ali bez dodatnog arheološkog materijala teško je govoriti sa sigurnošću. Očuvan je samo jugozapadni kut, pa ne znamo za što je konkretno služio“, pojašnjava Grujić.
Pronađena stara kaldrma i izgubljena infrastruktura
Jedno od zanimljivijih otkrića jest i stara kaldrma, iznimno dobro očuvana, pronađena ispod nasutog sloja tla.
„Ispod današnjeg sloja nasipa naišli smo na dio kaldrme koji se proteže nekoliko metara. To pokazuje da su neki dijelovi Starog grada, tada poznatog kao Banj Vir, bili popločani, što dosta govori o tadašnjem načinu života“, istaknula je Grujić, dodajući da se kaldrma, nažalost, u velikoj mjeri izgubila tijekom druge polovice 20. stoljeća zbog izgradnje infrastrukture.
Plan konzervacije i turistička valorizacija
U planu je, ističe Grujić, da se istraženi ostaci djelomično konzerviraju i, ako bude moguće, prekriju staklom kako bi bili dostupni javnosti i posjetiteljima, čime bi Stari grad dobio još jednu atraktivnu turističku točku.
„Ukoliko bismo barem dio otkrivenih ostataka ostavili vidljivim ispod stakla, to bi bio veliki doprinos ne samo arheologiji, već i turizmu u Trebinju. Takvi primjeri viđaju se širom svijeta, pa nema razloga da i naš grad ne ide u tom smjeru.“
Obnavlja se i stara česma s Trga Travunije
Ljubitelje povijesti dodatno raduje najava obnove česme koja se nekoć nalazila na Trgu Travunije, kao i planovi da se taj dio Starog grada dodatno osvijetli. Grujić naglašava da se ta česma ne treba brkati s poznatom Dučićevom česmom, koja je tijekom vremena premještana, ali se sada ponovno nalazi na svojoj izvornoj lokaciji izvan zidina.
„Dučićeva česma prvotno je postavljena ispod vrbe, izvan Starog grada. Kasnije je premještena unutra, a zatim vraćena na staro mjesto. Česma s Trga Travunije je drugačija i starija, što potvrđuju i fotografije iz arhive našeg muzeja“, pojašnjava Grujić.
Povijest, priče i legende oživljavaju među kamenim zidinama
Građani Trebinja s nestrpljenjem prate svaki novi nalaz, jer su o Starom gradu ispredane mnoge priče – neke povijesne, a neke tek legende koje generacijama žive u narodnom pamćenju.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
