Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa je Ukrajini signalizirala da američka sigurnosna jamstva ovise o pristanku Kijeva na mirovni sporazum koji bi vjerojatno uključivao prepuštanje regije Donbas Rusiji, izvijestio je Financial Times, pozivajući se na osam izvora upućenih u pregovore. Nadalje, Washington bi Ukrajini mogao dostaviti više oružja za jačanje vojske u mirnodopskim uvjetima ako pristanu povući svoje snage iz dijelova Donbasa koji su još pod ukrajinskom kontrolom. Kako nadalje piše FT, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se nadao da će već u siječnju potpisati dokumente o sigurnosnim jamstvima i poslijeratnom planu prosperiteta sa SAD-om. No, Washington sada signalizira da američke sigurnosne obveze ovise o postizanju dogovora s Rusijom. Ukrajinski i europski dužnosnici opisali su stav SAD-a kao pokušaj da se Kijev prisili na bolne teritorijalne ustupke koje je Moskva zahtijevala u bilo kakvom sporazumu.
Ukrajina sve više sumnja koliko će se Washington obvezati na sigurnosna jamstva, kazao je visoki ukrajinski dužnosnik, rekavši da SAD “stane svaki put kada su sigurnosna jamstva spremna za potpisivanje”. Naime, prije nego razmotre potencijalno ustupanje teritorija, Kijev želi da se potvrde sigurnosna jamstva. No, Amerikanci vjeruju da Ukrajina mora odustati od Donbasa kako bi rat završio, a Trump ni ne vrši pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da odustane od tog zahtjeva, dodaje se u izvješću. Bijela kuća je sve demantirala. Anna Kelly, zamjenica glasnogovornice, tvrdi da je to potpuno netočno i da je “jedina uloga SAD-a u mirovnom procesu okupiti te dvije strane kako bi postigle dogovor”. Izvor upoznat sa stavom SAD-a rekao je da Washington “ne pokušava nametnuti Ukrajini nikakve teritorijalne ustupke”, dodajući da sigurnosna jamstva ovise o tome hoće li obje strane pristati na mirovni sporazum.
S druge strane, Kyiv Independent, pozivajući se na američke izvore upućene u rusko-ukrajinske pregovore, tvrdi da su ruski pregovarači iza zatvorenih vrata zauzeli pragmatičniji ton nego što to sugerira javna tvrda retorika Moskve. „Obično iznose svoje maksimalističke zahtjeve, a zatim dopuštaju svojim privatnim pregovaračkim timovima da rade fleksibilno“, smatra jedan američki dužnosnik. „To se događa već dugo vremena.“ Ukrajinski dužnosnik upoznat s aktualnim pregovorima rekao je da američki pregovarački tim procjenjuje razgovore na vrlo specifičan način, dodajući da se čak i osnovna pristojnost smatra značajnim pokazateljem. „Ako su svi ljubazni, to se smatra pozitivnim znakom“, rekao je izvor.
Iza kulisa pregovora u Abu Dhabiju
Ruska strategija ponovno je bila vidljiva nakon posjeta američkih izaslanika Moskvi 22. siječnja. Nakon sastanaka, pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov izjavio je da nema smisla nadati se okončanju ruskog rata protiv Ukrajine osim ako Kijev ne ispuni sve teritorijalne zahtjeve Moskve. Drugi ruski dužnosnici davali su slične izjave u javnosti, ponekad koristeći još beskompromisniji jezik. Američki dužnosnik opisao je takve izjave kao dio strategije učvršćivanja pozicija u javnosti, a ne kao odraz stvarnog sadržaja pregovora. „Sklon sam ignorirati većinu javnih izjava čelnika“, rekao je jedan visoki američki dužnosnik novinarima.
Dodao je da su tijekom dvodnevnih trilateralnih pregovora između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država, održanih u Abu Dhabiju 23. i 24. siječnja, primijetili poboljšanje u komunikaciji i temama o kojima se raspravljalo. Delegacije su čak zajedno ručale drugog dana, nastavljajući rasprave neformalno, rekao je dužnosnik, dodajući da je „izgledalo gotovo kao da su svi prijatelji“. Dužnosnici Ujedinjenih Arapskih Emirata također su atmosferu na pregovorima opisali kao „pozitivnu i konstruktivnu“, rekao je glasnogovornik vlade. Ukrajinsku delegaciju činili su, među ostalima, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Rustem Umerov i šef Ureda predsjednika Kirilo Budanov.
Rusiju su predstavljali visoki dužnosnici Ministarstva obrane predvođeni admiralom Igorom Kostjukovim, šefom vojne obavještajne službe. Na američkoj strani, među prisutnima su bili posebni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner, savjetnik predsjednika Donalda Trumpa i njegov zet. Izvor iz Ureda predsjednika rekao je da se unutar američke delegacije Kushner nameće kao dominantna figura, s većim utjecajem na pregovore. Prema riječima američkog dužnosnika, deeskalacija je bila središnja tema pregovora u Abu Dhabiju. Rasprave su se usredotočile na korake potrebne kako bi se osiguralo da se rat, ako završi, više nikad ne nastavi. Drugi američki dužnosnik rekao je da je sastanak bio značajan jer se ruske i ukrajinske delegacije dugo vremena nisu izravno susrele uživo. „Bilo je sjajno vidjeti kako obje strane međusobno komuniciraju“.
On Friday and Saturday, the United States coordinated a trilateral meeting alongside Ukraine and Russia, graciously hosted by the United Arab Emirates. Talks were very constructive, and plans were made to continue conversations next week in Abu Dhabi. President Trump and his… pic.twitter.com/D78ICMkaVD
— Special Envoy Steve Witkoff (@SEPeaceMissions) January 24, 2026
Teritorij i dalje najosjetljivije pitanje
Na pregovorima nije postignuto međusobno razumijevanje o najosjetljivijem pitanju, teritoriju. Rusija i dalje zahtijeva povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa, uvjetujući svaki dogovor tim zahtjevima. Luganska oblast gotovo je u potpunosti pod ruskom kontrolom, dok ukrajinske snage i dalje drže oko 6.600 četvornih kilometara Donjecke oblasti, uključujući Slovjansk i Kramatorsk. Kijev je odbacio povlačenje, signalizirajući da bi mogao razmotriti demilitariziranu zonu. Američki dužnosnici također su iznijeli ideju slobodne ekonomske zone u dijelovima regije. Očekuje se da će se to pitanje vratiti na dnevni red u kasnijim rundama. Oba američka dužnosnika potvrdila su da se o prekidu vatre raspravljalo kao o mogućem koraku prema održavanju referenduma o teritorijalnim pitanjima. Zelenski je više puta rekao da svaka odluka o teritoriju mora biti donesena od strane samih Ukrajinaca putem izbora ili referenduma.
Kontrola nad Nuklearnom elektranom Zaporižja pojavila se kao još jedna velika točka prijepora. „Još se nismo dogovorili o konačnom okviru za to kako će se tom elektranom upravljati i kako će funkcionirati“, rekao je jedan američki dužnosnik. Rusija je zauzela elektranu 2022. godine. Prije invazije proizvodila je oko 20 % električne energije Ukrajine i ostaje najveće nuklearno postrojenje u Europi. Prema okviru koji podržavaju SAD, a o kojem se raspravljalo na pregovorima, elektranom bi zajednički upravljale Ukrajina, Sjedinjene Države i Rusija. Kijev strahuje da bi takav aranžman legitimizirao rusku okupaciju.
Američki dužnosnik rekao je da će elektrana „biti dijeljena na pravednoj osnovi“ te da bi Međunarodna agencija za atomsku energiju imala određenu ulogu. Izvor iz Ureda predsjednika naveo je da je Moskva prešla s inzistiranja na aranžmanu 50–50 sa Sjedinjenim Državama na raspravu o izravnom modelu 50–50 s Ukrajinom u vezi s elektranom Zaporižja. Sljedeći krug pregovora očekuje se 1. veljače. Najzahtjevnija pitanja, ruski zahtjevi za povlačenje Ukrajine iz dijelova Donbasa i kontrolu nad nuklearnom elektranom, trebala bi dominirati dnevnim redom. Jedan američki dužnosnik rekao je da Washington želi pogurati proces „prema njegovoj konačnoj kulminaciji“, iako Moskva još nije signalizirala spremnost da prihvati bilo koji od prijedloga. Zelenski je rekao da čeka vidjeti je li Rusija spremna krenuti prema miru.
