Hrvatski sabor u četvrtak je raspravljao o prijedlogu novog zakona o otocima kojim bi se trebao unaprijediti život otočana, njih oko 130.000, koliko ih živi na 50-ak naseljenih otoka.
Novi zakon cilja na poboljšanje mjera u domeni otočne razvojne politike, odnosno vodoopskrbe, prometne povezanosti, potpora za poslodavce, razvoja civilnog društva….
Predviđa se i set novih mjera u domeni zelene i energetske tranzicije, zaštite okoliša i prirode. Tu je i subvencioniranje cijene prijevoza vode na otoke i otočna naselja koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav i za otočane i za gospodarstvenike. Zadržava se postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta za otočne poslodavce, a uvodi se i nova, usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja.
Zadržan je i program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi osigurati prepoznatljivost otočnih proizvoda te potaknuti proizvodnju i očuvati tradiciju, a kao dodatni poticaj uvodi se mjera kojom će se otočnim proizvođačima subvencionirati troškovi neophodni za izdavanje te oznake kvalitete.
Od 2006. do 2023., Hrvatska je uložila gotovo 5,5 milijardi eura, što je u prosjeku oko 310 milijuna godišnje, no je li sve ovo skupa dovoljno za povratak života na otoke?
Marković: “Otočani ne mogu čekati, vrijeme je da se osiguraju uvjeti dostojni 21. stoljeća!”
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske je uvodno istaknula kako Hrvatska uz Finsku i Škotsku ima otočno zakonodavstvo što odražava i koliku važnost se pridaje razvoju naših otoka i koliko su oni vrijedan strateški resurs te kako se ovim Zakonom dizajniraju mjere s ciljem pomoći daljnjem razvoju i očuvanju života na našim otocima. Trenutno je na snazi Zakon o otocima iz 2018. godine, i kroz primjenu zakona je uočena potreba za poboljšanjem i osuvremenjivanjem odredbi zakona te usklađivanjem s najboljim europskim praksama.
SDP – ova supetarska gradonačelnica Ivana Marković pak smatra da su potrebni hitni i ozbiljni iskoraci kako bi život na otoku zaista bio život, a klub zastupnika SDP – a od Vlade očekuje da u drugom čitanju prijeloga novog zakona pokaže neke konkretne znakove da ovo razumije.
– Predložila sam program poticanja zapošljavanja zdravstvenog kadra na otocima: beneficirani radni staž, povećanje plaća, stipendiranje studenata uz obvezu povratka i službene ili subvencionirane stanove, tehnički i financijsku podršku kod preuzimanje ambulanta i još niz mjera. Predložila sam i mjeru stambenog zbrinjavanja deficitarnog kadra, gdje županija i jedinice lokalne samouprave, u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje jednom godišnje utvrđuju deficitaran kadar i sve svoje resurse stavljaju u tu funkciju uključujući i imovinu RH – napisala je Marković koja je uz spomenuto predložila i mjere za povlašteni javni pomorski prijevoz:
- sufinanciranje brzobrodskih linija i bez obveze javne usluge i barem jednog jutarnjeg polaska na kopno s povratkom te popodnevnog povratka na otok za otočane, radnike, studente, učenike, umirovljenike i nove kadrove s potvrdom poslodavca
- potrebu smanjenja PDV-a za otočne proizvođače sukaldno Vašim prijedlozima, te regulacije i kontrole vatrometa na otocima kako bi zaštitili sigurnost i okoliš
J.T.
