Vodovodni, sanitarni i energetski sustavi Gaze su na rubu potpunog kolapsa nakon gotovo dvije godine rata. Dok se stanovnici počinju vraćati nakon prekida vatre, ekološka šteta u regiji mogla bi učiniti njezin oporavak nemogućim bez hitne akcije, upozorava novo izvješće.
Analitičari kažu da su ekosustavi Gaze uništeni bombardiranjem, gotovo u potpunosti uništavajući usjeve i vodne sustave, ostavljajući dva milijuna ljudi u stalnom riziku od humanitarne krize.
Tisuće raseljenih stanovnika Gaze počeli su se vraćati u ono što je ostalo od njihovih domova nakon što je ovaj tjedan objavljen prekid vatre između Izraela i Hamasa. Međutim, studija koju je u srijedu objavio institut Arava procjenjuje da je 69 posto infrastrukture u Gazi oštećeno. Upozorava se da degradacija okoliša sada prijeti javnom zdravlju, sigurnosti hrane i regionalnoj stabilnosti.
Kako su stope pothranjenosti porasle do 10 puta u odnosu na razinu prije sukoba, satelitske snimke pokazale su da je približno 80 posto svih usjeva u Gazi ili oštećeno ili uništeno do ožujka 2025., navodi se u izvješću.
“Intenzivne vojne aktivnosti, kao što je kretanje teških strojeva, zbijaju, erodiraju i iscrpljuju plodni gornji sloj tla, otežavajući rast vegetacije”, stoji u izvješću.
Dodalo se da je ova devastacija plodne zemlje “ozbiljna šteta” za sposobnost regije da se prehrani.
“Okoliš Gaze je u slobodnom padu – zatrovana voda, uništena usjeva i razbijena električna mreža guraju teritorij do ruba”, rekao je dr. David Lehrer, direktor primijenjene ekološke diplomacije Instituta Arava.
“Ono čemu svjedočimo nije samo humanitarna katastrofa, već i ekološki kolaps koji prijeti samoj mogućnosti oporavka.”
U izvješću se navodi da su lokalne izraelske sigurnosne mjere u obalnim vodama Gaze učinile ribolovne aktivnosti “gotovo nemogućima od početka sukoba”, ubivši 120 ribara i prisilivši mnoge na pecanje “opasno blizu obale”.
The Independent obratio se Izraelskim obrambenim snagama (IDF) za komentar.
U izvješću se dodaje da se 93 posto kućanstava sada suočava s nesigurnošću vode, pri čemu je dostupnost vode po osobi pala na 8,4 litre dnevno – znatno ispod hitnog minimuma Svjetske zdravstvene organizacije od 15 litara.
Sva postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda prestala su raditi, tjerajući sirovu kanalizaciju u improvizirane lagune koje prijete izlijevanjem na ulice do kuća ljudi, te bi mogle prodrijeti u zajednički obalni vodonosnik, glavni izvor podzemne vode na teritoriju.
Gotovo polovica kućanstava prijavljuje kanalizaciju ili stajaću vodu unutar 10 metara od svojih skloništa, povećavajući rizik od izbijanja kolere i drugih bolesti koje se prenose vodom i koje bi se mogle proširiti izvan granica Gaze.
Kapacitet proizvodnje električne energije također je pao za više od 80 posto, a prekidi u opskrbi električnom energijom traju i do 22 sata dnevno. Generatori na fosilna goriva, posebice dizel, ostaju primarni izvor električne energije za humanitarne operacije u Gazi, zbog kolapsa centralne električne mreže u Gazi.
U izvješću Instituta Arava predložena je postupna strategija pod vodstvom zajednice za ponovnu izgradnju osnovnih sustava u Gazi, počevši s lokalnim mrežama vode, energije i hrane izvan mreže.
Njegova “apsorptivna” faza usredotočena je na hitne humanitarne potrebe kao što su hitno sklonište i pristup vodi. „Prilagodljiva” faza naglašava decentraliziranu struju i pročišćavanje otpadnih voda, dok „transformativna” faza poziva na obnavljanje ekosustava, ugrađivanje otpornosti na klimu u urbano planiranje i stvaranje zajedničkih regionalnih mehanizama upravljanja za zajedničke resurse.
Tehnologije koje su već isprobane u Gazi uključuju mikromreže na solarni pogon, sustave biofiltracije otpadnih voda, generatore atmosferske vode i građevinske materijale izrađene od recikliranog šuta poznate kao GreenCake blokovi.
Izvješće je objavljeno nekoliko dana nakon što je sporazumom o prekidu vatre uz posredovanje američkog predsjednika Donalda Trumpa okončan dvogodišnji rat između Izraela i Hamasa. Svjetski čelnici koji su se ovog tjedna sastali u Egiptu pozdravili su primirje kao prvi korak prema obnovi Gaze, iako ključni detalji – uključujući kako će se upravljati teritorijem – ostaju neriješeni.
Svjetska banka, Ujedinjeni narodi i Europska unija procijenili su ranije ove godine da bi troškovi obnove Gaze iznosili oko 53 milijarde dolara. Očekuje se da će bogate arapske države pomoći s tim troškom; međutim, plan je i dalje nejasan, a najveći izazov ne leži samo u izgradnji, već iu ponovnom uspostavljanju osnovnih usluga i povjerenja javnosti. Autori Instituta Arava rekli su da se oporavak okoliša također mora tretirati kao sastavni dio tog procesa, a ne kao naknadna misao.
“Čekanje da politika sustigne nije opcija”, rekao je dr. Lehrer. “Oporavak mora započeti sada, s rješenjima koja pokreće zajednica i koja mogu obnoviti zemlju, vodu i zrak.”
Izvješće poziva vlade, međunarodne donatore i humanitarne agencije da usklade financiranje s lokalnim pristupima, upozoravajući da bi ponovna izgradnja oštećene infrastrukture bez rješavanja problema kontaminacije i kolapsa ekosustava ostavila Gazu zarobljenu u krugu krize.
