Dubrovački muzeji, u ponedjeljak 21. srpnja 2025. u izložbenom prostoru Art radionice Lazareti, otvorili su gostujuću izložbu Muzeja europskih kultura u Berlinu, „Atlantida – Mali svjetovi“, koja donosi priče o nestalim i nestajućim mjestima u Europi.
Tisuće naselja opustjela su u 20. i 21. stoljeću zbog društvenih, političkih ili ekonomskih razloga. Uzroci uključuju ratove, nove državne granice, gubitak gospodarskih struktura ili velike industrijske projekte koji su doveli do prisilnih preseljenja. Prirodne katastrofe također sve više ugrožavaju sela. Izložba je dio međunarodnog projekta koji istražuje dvadeset i četiri takva mjesta u srednjoj Europi. Istraživači iz pet zemalja – Hrvatske, Mađarske, Rumunjske, Srbije i Slovenije – prikupili su priče, predmete i fotografije kako bi sačuvali uspomenu na izgubljene načine života i podigli svijest o izazovima s kojima se suočavaju marginalizirane ruralne zajednice. Ipak, postoji nada: digitalne mogućnosti rada, ekološki trendovi i novi gospodarski modeli mogli bi usporiti migracije i pomoći u oživljavanju seoskog života.
Na izložbi su prikazana mjesta iz Hrvatske koja su napuštena ili kojima prijeti depopulacija kao što su: Velo Grablje i Malo Grablje (Hvar), Korita (Mljet), Draž (Baranja) i Završje – Piemonte (Istra). Velo Grablje i Malo Grablje, mjesta su na otoku Hvaru, nekoć poznata po uzgoju maslina, proizvodnji vina te uzgoju lavande, ružmarina i dalmatinskog buhača. Međutim, sela su se postupno praznila kako je opadala poljoprivreda, a rastao turizam. Posljednji stanovnik napustio je Malo Grablje 1968. godine. Nekoliko inicijativa danas nastoji spasiti ova dva mjesta od potpunog propadanja.
Korita na Mljetu dijele sudbinu mnogih unutrašnjih otočnih naselja koja se teško uspijevaju okoristiti turizmom. Baranja, nekoć poznata po plodnoj zemlji i bogatoj kulturi, teško je stradala tijekom okupacije od strane Jugoslavenske narodne armije 1991. godine, kada je oko 30 000 ljudi bilo prisiljeno pobjeći. Malo ih se vratilo nakon rata; mnogi su odselili u inozemstvu ili obližnje veće gradove. Gospodarske poteškoće dovele su do daljnjeg iseljavanja i napuštanja sela, osobito nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine. Stalan odlazak mladih, pad industrije i nedostatak perspektive dodatno su pogoršali demografsku i gospodarsku krizu regije. Izložba ističe Draž kao primjer.
Završje, slikovito selo u sjevernoj Istri, danas broji svega nekoliko desetaka stanovnika. Stanovnici Završja govorili su talijanski i izjašnjavali se kao Talijani – selo i nosi talijanski naziv Piemont d‘Istria. Nakon Drugog svjetskog rata, većina stanovništa prebjegla je, ponajviše u Trst.
Na otvorenju izložbe su govorili: autorica Lidija Nikočević i kustos Ivica Kipre, dok je izložbu otvorila ravnateljica Dubrovačkih muzeja, Marija Šiša – Vivek.
Autorica projekta je Andrea Vándor, dok su autori izložbe uz Lidiju Nikočević još i Ana Perinić Lewis, Lana Peternel, Filip Škiljan. Vizualni identitet i oblikovanje izložbe potpisuju Xaver Schneider i Lucia Szalay. Za sve posjetitelje izložba ostaje otvorena do 12. kolovoza 2025. u izložbenom prostoru Art radionice Lazareti, koji je otvoren od ponedjeljka do petka od 11:00 do 13:00 te od 17:00 do 21:00 sat.
