Počelo je rastuće natjecanje za arktičku regiju, piše 9. prosinca katarski medij Al Jazeera obraćajući pozornost na Kanadu i njenu novu arktičku strategiju usmjerenu suprotstavljanju prijetnji geopolitičkih suparnika i transformaciji regije zbog klimatskih promjena.
U petak je Kanada predstavila sigurnosnu politiku na 37 stranica u kojoj su detaljno navedeni planovi za jačanje svoje vojne i diplomatske prisutnosti na Arktiku, navodeći rastuće prijetnje ruskih i kineskih aktivnosti.
Što se tiče sigurnosnih izazova u regiji one za Kanadu dolaze iz Rusije i Kine. Kanadska nova arktička strategija naglašava nedavnu povećanu rusku aktivnost duž rubova sjevernoameričkog zračnog prostora.
Ruske rastuće vojne aktivnosti u Arktiku
Posljednjih godina Rusija je proširila svoju pomorsku prisutnost , rasporedila raketne sustave i pojačala testiranje oružja na Arktiku. Kina je rasporedila plovila koja mogu služiti i vojnom nadzoru i istraživačkim funkcijama u regiji. Svrhe su prikupljanje podataka i siguran pristup resursima i plovnim putovima koji nastaju kao rezultat otapanja leda.
Rusko testiranje oružja i raspoređivanje raketnih sustava na Arktiku, koji mogu pogoditi Sjevernu Ameriku i Europu, naziva se “duboko zabrinjavajućim”. Kanada je također optužila Kinu za redovito raspoređivanje plovila, opremljenih vojno-istraživačkim sposobnostima dvostruke namjene, na sjeveru radi prikupljanja podataka.
U dokumentu se navodi da je Ottawa godinama nastojala upravljati Arktikom u suradnji s drugim državama i držati ga slobodnim od vojne konkurencije. “Međutim, zaštitne ograde koje sprječavaju sukobe sve su više pod ogromnim pritiskom”, rekla je ministrica vanjskih poslova Melanie Joly na konferenciji za novinare, dodavši kako “Arktik više nije regija niske napetosti”.
Nova strategija i granični sporovi među saveznicima
Kanadska strategija za Arktik uključuje nekoliko ključnih inicijativa koje će poduzeti u regiji, u rasponu od diplomatske prisutnosti do sigurnosnih mjera.
Država će uspostaviti konzulate u Anchorageu na Aljasci i Nuuku na Grenlandu te imenovati veleposlanika koji će voditi i koordinirati politike i akcije Kanade u regiji. Ottawa također nastoji riješiti granični spor sa Sjedinjenim Državama u Beaufortovom moru, te riješiti granični spor oko otoka Hans (Tartupaluk na lokalnom inuktunskom jeziku), malog nenaseljenog otoka između Danske i Kanade.
Uz nastojanje da produbi arktičku suradnju s Japanom i Južnom Korejom – slično savezničkom azijsko-pacifičkom partnerstvu – Kanada je rekla da će aktivno uključiti domorodačke zajednice u aktivnosti nadzora i obrane. Arktičko područje dom je raznih domorodačkih zajednica, kao što su Inuiti, Sami i Čukči, koji tamo žive tisućama godina.
Vojna poboljšanja mogla bi uključivati raspoređivanje novih patrolnih brodova i mornaričkih razarača, ledolomaca i podmornica sposobnih za djelovanje ispod ledenih ploča, kao i više zrakoplova i dronova.
Ministar nacionalne obrane Bill Blair rekao je da kanadska revidirana doktrina poziva na jačanje vojnih sposobnosti za “vođenje i održavanje operacija na Arktiku” gdje oštre hladnoće i nepredvidive oluje, duga razdoblja mraka i lebdeći morski led predstavljaju ozbiljne opasnosti.
Koliko je velika kanadska arktička regija?
Arktik, koji obuhvaća područje oko Sjevernog pola, najsjevernije je područje planeta. Definiran je zamišljenom linijom koja se zove Arktički krug. Uključuje područja koja pripadaju osam država: Kanadi, Rusiji, SAD-u (Aljaska), Grenlandu (autonomni teritorij Danske), Norveškoj, Švedskoj, Finskoj i Islandu.
Kanadsko arktičko područje pokriva više od 4,4 milijuna četvornih kilometara (1,7 milijuna kvadratnih metara) i gotovo je pusto, osim nekoliko luka i naselja. Manje od 16 posto voda, koje uključuju dijelove Arktičkog oceana, Barentsovog mora, Grenlandskog mora, Čukotskog mora i drugih, adekvatno je ispitano.
SAD je ključni zapadni saveznik koji blisko surađuje s Kanadom na Arktiku, posebno u modernizaciji kontinentalne obrane, poput ulaganja u nove pomorske senzore i satelite za nadzor.
Nordijske zemlje, od kojih su mnoge članice NATO-a (uključujući Finsku i Švedsku, koje su se nedavno pridružile), također povećavaju svoju prisutnost na Arktiku. Oni obično surađuju u vojnim vježbama.
Zapadne sile provode niz aktivnosti na Arktiku, od raspoređivanja vojnih sredstava do istraživanja prirodnih resursa.
Američko-ruska bitka za Arktik
Ni Kina se ne šali
Stručnjaci upozoravaju da korištenje plovila s dvostrukom namjenom može dovesti do špijunaže i zlouporabe podataka. Izvješće Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) otkriva da kineska civilna istraživačka flota, najveća na svijetu, navodno provodi znanstvena istraživanja, ali također prikuplja oceanografske informacije koje poboljšavaju sposobnosti kineske vojske za podvodno ratovanje.
U svojoj politici za Arktik za 2018., Kina je istaknula svoje ciljeve za “razumijevanje, zaštitu, razvoj i sudjelovanje u upravljanju Arktikom”. Zemlja također želi načiniti Sjevernu morsku rutu, koja povezuje zapadni dio Euroazije s azijsko-pacifičkom regijom, održivim brodskim putem kako bi se potencijalno skratilo pomorsko putovanje između regija.
Kina i Rusija surađuju na infrastrukturnim projektima, kao što je Polarni put svile (također poznat kao “Ledeni put svile”), posebno jer se tradicionalni prolazi poput Sueskog kanala suočavaju sa sve većim zakrčenjem i sigurnosnim izazovima.
Zoran Meter: Može li pasti krv na zaleđenom Arktiku?
Zagrijavanje Arktika
Klimatske promjene i ledeni pokrivač koji se brzo otapa čine Arktik geopolitičkim žarištem. Arktik se zagrijava četiri puta brže od globalnog prosjeka, što ga čini pristupačnijim za pomorske trgovačke rute i istraživanje resursa – uključujući zemlje poput Kine i Indije koje nisu arktičke nacije.
U ožujku 2022., na primjer, Indija je objavila svoju Arktičku politiku. Posljednjih su mjeseci New Delhi i Moskva razgovarali o produbljivanju svoje suradnje na Arktiku, uključujući i moguće korištenje Sjevernog morskog puta za prijevoz nafte iz Rusije u Indiju.
Europske sile također gledaju na veću ulogu na Arktiku: posljednjih su godina Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo predstavile i naknadno ažurirale svoju politiku prema Arktiku.
Već je poznato da regija sadrži goleme rezerve nafte, plina i kritičnih minerala kao što su elementi rijetkih zemalja (REE) koji se koriste u električnim vozilima i litij koji se koristi u baterijama. No zemlje su željne istraživanja Arktika u potrazi za novim nalazištima koja bi mogla oblikovati utrku za čistom energijom i pristupom tradicionalnim fosilnim gorivima.
U isto vrijeme, povećana vojna prisutnost suparničkih zemalja stvara rizike teritorijalnih zahtjeva i utjecaja, povećavajući uloge za potencijalne sukobe – zaključuje se, između ostalog, u zanimljivom tekstu spomenutog katarskog medija.
Sat otkucava: Zapad na tankom ledu zbog jačanja rusko-kineske suradnje na Arktiku