Crnogorski admiral JNA Vladimir Barović prije točno 29 godina počinio je samoubojstvo jer se nije složio s odlukama tadašnje JNA. Početkom Domovinskog rata u Hrvatskoj, odbio je izdati naredbu o otvaranju vatre na primorske i dalmatinske gradove.
Taj časni čin admirala JNA u Hrvatskoj je službeno prepoznat tek 12. rujna 2022., kad je u Samogoru na Visu otkrivena, spomen-ploča njemu u spomen.
Admiral Vladimir Barović je, poput mnogih drugih za vrijeme Domovinskog rata, mogao ići lakšim putem i slijepo izvršavati naredbe iz vrha JNA, koja je u to doba već u potpunosti bila u službi Slobodana Miloševića. No Barović je krenuo težim putem, putem koji će ga prisiliti da si oduzme život, ali i da sačuva obraz. U vrijeme kad je dobar dio Crne Gore bio podržao zločinačku politiku iz Beograda, a neki su joj se razarajući Dubrovnik bili i pridružili, Barović je pričao o časti koja mu ne dopušta da granatira ljude koji mu ništa nisu skrivili. Barović se ubio 29. rujna 1991. na Visu, i to istog dana kada je preuzeo dužnost načelnika štaba Vojnopomorske oblasti, što je podrazumijevalo njegovu suglasnost na svako borbeno djelovanje protiv hrvatskih građana.
Berović je svjesno životom platio odluku da ne sudjeluje u agresiji JNA protiv Hrvatske, ostavljajući oproštajnu poruku da bi to bilo “protiv časti Crnogorca”.
U pismu je kazao: “Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio” Kao razlog samoubojstva naveo je i “svoju nemoć u sprječavanju djelovanja JRM protiv Hrvatske, ali i zbog potpunog neslaganja s vrhovnom komandom JNA”. “Jedini ispaljeni metak u ovom ratu na koji Crna Gora može biti ponosna jeste onaj admirala Vladimira Barovića, komandanta JRM. Njegovo crnogorsko shvaćanje časti nije mu dozvolilo da izda zapovijed floti da bombardira primorske gradove i naselja u Dalmaciji kada mu je to naređeno”, zapisao je 1996. godine crnogorski književnik Momir M. Marković. Dok je bio zapovjednik u Puli kao sudionik u pregovorima oko odlaska JNA iz tog grada, ostao je upamćen po izjavi: “Ovdje neće biti razaranja dok sam ja zapovjednik”.
Vladimir Barović rođen je 1939.godine u Banja Luci. Njegov otac Petar Barović također je bio general JNA i prvi ratni komandant Prištine 1945. godine. Ubrzo je smijenjen, jer se protivio teroru nad tamošnjim albanskim stanovništvom. Barović je dugo bio u službi u Boki Kotorskoj. Nakon Više političke škole 1987. godine došao je u Split na mjesto komandanta tadašnje Komandno štabne škole u Centru Visokih vojnih škola Maršal Tito u Lori. Bio je iznimno susretljiv i komunikativan, pričali su kasnije njegovi kolege. Lako se uklapao u društvo, nikad se nije svađao, ali je “često glasno raspravljao”.
Bivši Crnogorski predsjednik Filip Vujanović povodom Dana državnosti Crne Gore posthumno mu je prije devet godina dodijelio Orden za hrabrost.
Sahranjen je u Herceg Novom, a u trenutku smrti imao je 52 godine.
D.G.
