Američke vlasti zaprijetile su Narodnoj banci Srbije uvođenjem sekundarnih sankcija zbog plaćanja „dina“ karticom na benzinskim postajama NIS-a. Ako se takva praksa nastavi, sankcije će sigurno biti uvedene. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da je stiglo upozorenje Narodnoj banci Srbije zbog plaćanja na benzinskim postajama „dina“ karticom. Naveo je kako se nada da Sjedinjene Američke Države (SAD) neće uvoditi sekundarne sankcije srpskim financijskim institucijama zbog poslovanja s NIS-om barem do sredine prosinca, kako bi zemlja pokušala riješiti problem sankcija protiv NIS-a.
Međutim, stručnjaci tvrde da su ove sankcije gotovo sigurne za najvažnije financijske institucije, poput Narodne banke Srbije. „Ako NIS nastavi omogućavati platni promet DINA karticama, kao i transakcije u gotovini, stopostotna je mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji“, rekao je za Nova.rs odvjetnik Tomislav Šunjka, stručnjak za međunarodne sankcije.
Dodao je da sekundarne sankcije mogu izazvati ozbiljne posljedice po financijski sustav jedne države. „Ove sankcije, koje će nam vrlo vjerojatno biti uvedene, znače prije svega zabranu međunarodnih transakcija sa Srbijom. Također, sa sekundarnim sankcijama sve zapadne banke koje posluju u Srbiji dobit će nalog iz matičnih zemalja da obustave poslovanje u našoj zemlji, kao i sve strane osiguravajuće kuće. Ako sankcije pogode Narodnu banku Srbije, sve financijske organizacije koje s njom surađuju povući će se iz suradnje. U konačnici, sekundarne sankcije znače potpuni kolaps financijskog sustava Srbije i isključenje zemlje iz moderne civilizacije“, naglašava Šunjka.
Što su sekundarne sankcije?
Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država (Office of Foreign Assets Control – OFAC) primjenjuje takozvane sekundarne sankcije prema stranim fizičkim i pravnim osobama koje sudjeluju u određenim poslovnim transakcijama sa subjektima koji su već pod primarnim američkim sankcijama. Odvjetnik Šunjka objašnjava, za razliku od primarnih sankcija koje se odnose na osobe iz SAD-a ili na transakcije povezane s američkim financijskim sustavom, sekundarne sankcije mogu biti uvedene i protiv subjekata iz drugih zemalja i u slučaju da ne postoji izravna veza sa SAD-om.
“Svrha tih mjera jest povećati pritisak na države, organizacije ili pojedince koji su predmet američkih sankcija, odvraćanjem stranih kompanija i financijskih institucija od poslovanja s njima“, objašnjava Šunjka. Sekundarne sankcije, ističe on, mogu uključivati ograničenja na korespondentske ili druge račune u američkim bankama.
„Također i zabranu određenih transakcija sa subjektima iz SAD-a, uvrštavanje stranog subjekta na listu Specially Designated Nationals (SDN), čime se zabranjuje poslovanje s američkim osobama, kao i mogućnost kaznene ili druge pravne odgovornosti u slučaju namjernog kršenja. Ovim pravilima OFAC zapravo nastoji spriječiti posredne ili prikrivene oblike poslovanja sa sankcioniranim osobama te osigurati dosljednu primjenu međunarodnih financijskih restrikcija“, kaže.
Vučić moli za još malo vremena
Vučić se još uvijek nada da Sjedinjene Američke Države neće uvoditi sekundarne sankcije srpskim financijskim institucijama barem još mjesec i pol.
„Molim samo naše američke partnere, ako me sada čuju — a znam da čuju, jer pomno prate svaku izjavu — da nam ne uvode takozvane sekundarne sankcije za naše financijske institucije zbog poslovanja s NIS-om. Neka nas puste barem do sredine prosinca da pokušamo riješiti sve svoje probleme. Onda neka nam to najave barem sedam dana ranije, kako bismo upozorili sve i osigurali makar siguran život i budućnost našim bankama, posebno Poštanskoj štedionici, ali i drugim bankama koje posluju u našem sustavu“, rekao je Vučić novinarima u Taškentu.
Odgovarajući na pitanje da komentira navode nekih medija da SAD nisu spremne na kompromis oko NIS-a i da očekuju od srpske vlade potpuno uklanjanje ruskog vlasništva u naftnoj kompaniji, Vučić je rekao da nije oduševljen takvim stavom. Nakon što su američke sankcije uvedene NIS-u početkom listopada, ta kompanija ukinula je plaćanje goriva platnim karticama — osim DINA karticom — te uvela isključivo plaćanje gotovinom.
