Zahvaljujući mastima i nezasićenim masnim kiselinama, skuša je vrlo korisna za mozak, kožu i kosu. Malo tko razmišlja o prednostima skuše za organizam, dok većina cijeni prije svega njene ukusne osobine.
Svaki proizvod ima kemijske karakteristike i na određeni način utječe na organizam. U kemijskom sastavu skuše nalazi se mnogo proteina i masti, kojih ima još više kod ribe ulovljene zimi u sjevernijim regijama, piše Kreni zdravo i dodaje da je ova riba jeftinija od lososa, a smatra se jednom od najzdravijih vrsta.
Prosječan sadržaj masti je 13 grama, što je dovoljno da se riba svrstava u masne vrste. Proteina ima u prosjeku 18 grama, a oni se apsorbiraju tri puta brže nego proteini iz govedine. Skuša je riba s niskim kalorijskim sadržajem. Da biste unijeli dnevnu količinu kalorija, morali biste pojesti otprilike 700 grama ribe, ali ne treba zaboraviti na masti koje se u njoj nalaze.
Nezasićene masne kiseline u skuši su prisutne u velikim količinama. One su dragocjen proizvod i snažan antioksidans. Pomažu jačanju staničnih membrana organizma neutralizacijom slobodnih elektrona. To su radikali koji mogu probiti stanične zidove i ugroziti njihovu aktivnost. Ovo vodi ka raznim bolestima, uključujući i onkološke. Da bi se ovo izbjeglo, važno je unositi odgovarajuće proizvode.
Nije slučajno što se djeci daje riblje ulje – ono je bogato nezasićenim masnim kiselinama. Kemijski sastav skuše povoljno utječe na skladan rast i razvoj dece, a vrlo je koristan i za trudnice i dojilje. Kako bi se izbjegla neravnoteža između rasta i razvoja unutarnjih organa kod adolescenata, skuša bi trebala biti redovan dio njihove prehrane.
Dragocjeni sastojci skuše su i mineralne tvari. Sadrži kalij, fosfor, fluor, sumpor, cink, llor i natrij. To su mikroelementi od ogromne koristi. U ovoj ribi prisutna je čitava paleta vitamina B. Koncentracija vitamina B12 i vitamina PP je visoka. Vitamin B pomaže u sintezi DNK-a i sudjeluje u metabolizmu masti. Prehrana bogata skušom regulira razinu šećera u krvi, pomaže radu sustava za probavu i jača živčani sustav. Također doprinosi stvaranju hemoglobina i zasićenju kisikom.
Zahvaljujući mastima i nezasićenim masnim kiselinama, skuša je vrlo korisna za mozak, kožu i kosu. Visoka koncentracija fosfora doprinosi izgradnji mnogih enzima koji iniciraju hkemijske reakcije u stanicama. Cjelokupna vitalnost organizma može se osigurati samo jednom vrstom ribe. Fosforne kiseline u skuši predstavljaju osnovu ljudskog skeleta, pa je jako korisna za djecu, kao i za odrasle, kod kojih se s godinama javljaju problemi s mišićno-koštanim aparatom.
D,G,
