Ovo je moglo sve promijeniti, ali notorni zločinac je preživio i to zbog bizarnih slučajnosti

Mnogima su još u živom sjećanju scene iz Pennsylvanije, gdje je protekloga vikenda umalo izvršen atentat na bivšeg predsjednika i kandidata na predstojećim američkim izborima, Donalda Trumpa. Samo pukom srećom, strijelac, 20-godišnji mladić, promašio je Trumpa, okrznuvši ga po desnom uhu. No, u napadu je poginuo jedan umirovljeni vatrogasac, dok je još dvoje ljudi ranjeno.

Mnogi se pitaju što bi se dogodilo s Amerikom da je Trump ubijen te nedjelje rano ujutro po hrvatskom vremenu. Pitanje je bi li se dogodila eskalacija tinjanjućeg nezadovoljstva brojnih građanskih skupina u ionako nasiljem i ubojstvima preopterećenom američkom društvu. Dovoljno je reći da na 100 Amerikanaca, prema nekim istraživanjima, dolazi čak 120 komada oružja. Mladić koji je pucao na Trumpa imao je vojnu jurišnu pušku.

Pitanje je što bi se dogodilo i s međunarodnim odnosima da je Trump kojim slučajem ubijen. Nestabilnosti na Bliskom Istoku, jačanje Kine, rat u Ukrajini i pritisci na Europi, čine ove trenutke vrlo delikatnima. Sjedinjene Američke Države su i dalje velik i važan “igrač” u globalnom poretku i politici. Ono što je sigurno jest da bi potencijalno Trumpovo ubojstvo bilo čin koji bi promijenio svijet.

Pokušaj puča

Sličan događaj koji je mogao promijeniti svijet dogodio se prije punih 80 godina. Tog 20. srpnja 1944. godine, u 12:42 sati, eksplodirala je bomba u “Vučjoj jazbini”, skrovitom zapovjednom centru u šumama Istočne Pruske, odnosno današnje Poljske. U trenutku eksplozije, u baraci su bili najviši časnici nacističkih snaga te, glavom i bradom, Adolf Hitler.

Atentator je bio plemić i visoki časnik Wehrmachta, Claus Phillip Maria Graf Schenk von Stauffenberg. Iako je u početku bio gorljivi nacist, ubrzo je promijenio stranu shvativši što se sve krije iza ideje o nacionalsocijalizmu. Tako nije postao samo atentator, već i vodeći organizator široke mreže konzervativnih krugova koja je pokušala izvesti državni udar. U mreži su bili visoki časnici, diplomati i državni službenici.

Pukovnik von Stauffenberg otišao je sa sastanka prije nego što je bomba eksplodirala. Tijekom svog povratka u Berlin, bio je uvjeren da je Hitler mrtav. No, grdno se prevario jer je on prošao tek s nekoliko lakših ozljeda. Za to vrijeme je u Berlinu započela operacija Valkira. Iako je to prvotno bio vojni plan suzbijanja mogućeg ustanka, sve se pretvorilo u pokušaj puča von Stauffenbergovih zavjerenika.

Slučajnosti odgodile neminovno

Hitlera je spasilo nekoliko slučajnosti. Stol za kojim su sjedili bio je izrađen od masivnog drveta, pa su okupljeni bili prilično zaštićeni od detonacije. Uz to, prozori na baraci su zbog vrućine bili otvoreni, što je umanjilo udarnu snagu eksplozije. Uz to, sama operacija Valkira je izvedena, iz današnjeg kuta gledanja, prilično traljavo.

Von Stauffenberg i dio njegovih zavjerenika je već iste večeri uhićen i strijeljan. Hitlerov režim je uhićivao svakog za kojeg je i najmanje sumnjao da je sudjelovao u zavjeri. Ukupno je ubijeno oko 200 osoba. Povjesničari drže da je do propasti puča došlo zato jer u njemu nije sudjelovao “niti jedan od poznatih vojnih zapovjednika”. No, čini se da je cilj ipak postignut.

Naime, pokušaj atentata na Hitlera postao je važnim simbolom otpora malobrojnog dijela Nijemaca koji su razmišljali drugačije od službene ideologije. Jedan od pomagača Henning von Tresckow nekoliko dana prije pokušaja likvidacije zaključio da se ne radi o uspjehu same akcije, već  “da pred svijetom i pred poviješću pokažemo kako smo spremni položiti i naše živote za njemački otpor”.

Hrvatski stručnjak otkriva hoće li Trump profitirati od pokušaja atentata: ‘To nije isti čovjek’

Prijelomni trenutak

Kao i u slučaju Donalda Trumpa i na Hitlera je pokušano nekoliko atentata. Stolar Georg Elser je pokušao još 1939. godine smaknuti Hitlera bombom koju je sam napravio u postavio u minhenskoj pivnici Bürgerbräukeller. Pokret mladih Bijela ruža također je izveo neuspjelu akciju svrgavanja nacističkog vođe. No, von Stauffenbergov pokušaj, osim što je bio najkonkretniji, imao je i najveću političku težinu, jer su iza svega stajale konzervativne elite.

Postavlja se pitanje bi li taj trenutak, da se odigrao drugačije, promijenio svijet koji je bio usred vihora Drugog svjetskog rata, najpogibeljnijeg događaja u povijesti ljudske civilizacije. Dio teoretičara drži da ne bi.

Naime, u ljeto 1944. godine nacistička je Njemačka trpjela ogromne gubitke na istočnoj fronti. Rusi su u to vrijeme već bili na pragu današnje Njemačke, a Saveznici su pritiskali sa zapada i juga.

Pokušaj atentata koji je uznemirio svijet: Ovo su sada ključna pitanja koja traže hitne odgovore

Devet mjeseci kasnije – sve je bilo gotovo

U povijesnim krugovima raspravlja se i o ulozi von Stauffenberga, jer neki drže da on uopće nije bio demokrat, već je nastojao smaknuti Hitlera kako bi u Njemačkoj uveo drugi oblik diktature i pokušao navesti rat na njemački “mlin”. Drugi, pak, smatraju da su grof i ekipa samo pokušali “spasiti što se spasiti može” kad su uvidjeli da će Njemačka gotovo sigurno izgubiti rat.

Uostalom, svijet se promijenio samo devet mjeseci kasnije. Dana 30. travnja 1945. godine, Hitler je počinio samoubojstvo u podzemnom bunkeru u Berlinu, u trenutku kad je Crvena armija već prodirala u grad. Bio je to kraj nacionalsocijalizma i okidač za okončanje rata koji će na grozan način završiti sredinom kolovoza iste godine.

Kako bilo, uspomena na von Stauffenberga živi još i danas. Nakon desetljeća negiranja, po njemu se danas nazivaju brojne ulice i trgovi njemačkih gradova, a 20. srpnja se vijore zastave sa zgrada važnih institucija. Njemačka vojska, pak, poziva na njegovu tradiciju otpora Hitleru, zbog čega vojnici upravo na današnji dan polažu svečanu zakletvu.