Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom, jedan od dva ključna zakona potrebna kako bi Bosna i Hercegovina izbjegla stavljanje na sivu listu Moneyvala, kako je Raport objavio prije dva dana, upućen je prije nekoliko dana Vijeću ministara BiH na usvajanje.
Radna skupina, na čijem je čelu Ministarstvo pravde BiH, na nacrtu je radila više od tri godine.
Koče članovi MUP-a RS
Raport je u posjedu nacrta zakona koji trenutno blokiraju predstavnici vlasti u Republici Srpskoj, točnije članovi MUP-a RS, koji se protive da trajno oduzeta imovina bude vlasništvo Bosne i Hercegovine, kao i osnivanju Ureda za koordinaciju oduzimanja i upravljanja imovinom u okviru Ministarstva pravde BiH.
U članku 54., koji se odnosi na navedeni ured, stoji:
“U svrhu provedbe ovog zakona u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine uspostavlja se Ured za koordinaciju oduzimanja i upravljanja imovinom, kao središnje tijelo Bosne i Hercegovine za koordinaciju poslova oduzimanja i upravljanja imovinom te prikupljanje, analizu, vođenje i razmjenu podataka o oduzetoj imovini.”
Kada je riječ o organizaciji, navodi se da je Ured unutarnja organizacijska jedinica u sastavu Ministarstva pravde BiH.
“Opis i način obavljanja poslova, broj zaposlenih te unutarnja organizacija i sistematizacija radnih mjesta u Uredu utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar pravde Bosne i Hercegovine uz suglasnost Vijeća ministara BiH, u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovog zakona.”
No, tome se protive predstavnici iz Republike Srpske.
Sporan im je i članak 53., koji se odnosi na raspodjelu prihoda od upravljanja trajno oduzetom imovinom.
U stavku 1. ovog članka navodi se da se trajno oduzeta novčana sredstva, prihodi ostvareni upravljanjem trajno oduzetom imovinom, kao i prihodi od upravljanja privremeno oduzetom imovinom u slučajevima trajnog oduzimanja, uplaćuju u proračun Bosne i Hercegovine, umanjeni za troškove upravljanja tom imovinom, koji ostaju na posebnom računu nadležne agencije.
“Financijska sredstva uplaćena u proračun Bosne i Hercegovine od prodaje trajno oduzete nekretnine raspoređuju se tako da se 30 posto uplaćuje u proračun općine ili grada na čijem se području nekretnina nalazi. Iznimno, na prijedlog Ministarstva pravde BiH, Vijeće ministara BiH može posebnom odlukom odrediti i veći iznos od onog predviđenog ovim člankom.”
Predstavnici Republike Srpske traže i brisanje članka 22., koji se odnosi na naredbu za dostavljanje podataka, odnosno ovlasti Suda BiH.
“Za vrijeme trajanja postupka za oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom po ovom zakonu, Sud može naložiti državnim tijelima, bankama, financijskim institucijama te drugim pravnim i fizičkim osobama u Bosni i Hercegovini dostavu podataka i informacija potrebnih za donošenje odluka.”
Ako je potrebno, Sud može naložiti i dostavu izvješća radi utvrđivanja činjenica važnih za odlučivanje.
“Sve pravne i fizičke osobe kojima je izdan nalog Suda dužne su postupati s osobitom žurnošću. Sud u nalogu određuje rok za dostavu podataka, koji ne može biti dulji od mjesec dana.”
Za neizvršavanje naloga ili njegovo nepotpuno izvršenje, Sud može pravnu osobu kazniti novčanom kaznom do 200.000 KM, a fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi ili državnom tijelu novčanom kaznom od 2.000 do 50.000 KM.
“Ako fizička osoba ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ni nakon izricanja kazne ne postupi po nalogu Suda, može biti kažnjena kaznom zatvora do izvršenja naloga, a najdulje tri mjeseca”, navodi se u nacrtu zakona.
