UMAG – Je li na djelu institucionalna krađa pomorskog dobra i što se zapravo događa u Umagu? Naime, neslužbeno doznajemo da je na sjednici Gradskog vijeća 12. rujna usvojena Odluka kojom se pomorsko dobro proglašava javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Umaga.
Ključna je riječ ovdje – vlasništvo! Prema važećem Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama apsolutno je nemoguće pomorsko dobro pretvoriti u bilo kakav oblik vlasništva, tj. svaka takva akcija u direktnoj je suprotnosti s člancima 4. i 5. Zakona o pomorskom dobru koji jasno kažu:
(1) Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se i koristi pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom.
(2) Republika Hrvatska vodi brigu, skrbi i upravlja pomorskim dobrom.
(5) Pomorsko dobro je u upotrebi svih i svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom u skladu s njegovim osobinama, prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drukčije propisano.
(1) Pomorsko dobro je izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.
(3) Građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom njegova su pripadnost.
(5) Pravni poslovi sklopljeni suprotno stavku 1. ovoga članka ništetni su.
Dakle, prema slovu zakona, niti se može zvati, ali ni pretvarati u bilo kakav oblik vlasništva, a napose o tome odluku ne može donositi lokalna (samo)uprava.
Radi se o prostoru na novoj obali u Umagu na česticama k.č.7107/10 i k.č. 3964/1 i dijelu ribarske lučice pored INE dio k.č. 2232 , dio k.č. 7107/8 i dio k.č.2233/1, koje su jasno označene kao pomorsko dobro, a koje se odlukom Gradskog vijeća prenose u nekakav oblik vlasništva Grada.
Citirajmo samu (nezakonitu) odluku GV Grada Umaga:
“Komunalna infrastruktura – Javna parkirališta na području Grada Umaga-Umago iz prethodnog stavka ovoga članka se proglašava javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Umaga-Umago. Javna parkirališta izgrađena na pomorskom dobru zadržavaju upisani status kao javna dobra u općoj uporabi. Na komunalnoj infrastrukturi – javna parkirališta na području Grada Umaga-Umago se mogu stjecati samo pravo služnosti i pravo građenja.”
Ministarstvo mora: “Grad nema ovlasti ovo raditi”
Da ne bi bilo “vjeruješ li meni ili svojim očima”, potvrdu smo ipak potražili kod relevantnih institucija i ljudi koji su radili na Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama.
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jasno su dali do znanja da je ovakva odluka Gradskog vijeća apsolutno nemoguća:
“U odnosu na Vaš upit vezano k.č.7107/10, k.č. 3964/1, k.č. 2232 , dio k.č. 7107/8 i k.č.2233/1 sve k.o. Umag, obavještavamo Vas kako su iste Uredbom Vlade Republike o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Umag obuhvaćene u pojas pomorskog dobra te su kao pomorsko dobro upisane u katastru i zemljišnoj knjizi.
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave nema ovlasti određivati ni mijenjati granicu pomorskog dobra, niti mijenjati status pomorskog dobra u javno dobro.
U slučaju izmjene granice pomorskog dobra, čestica zemljišta koja više ne predstavlja pomorsko dobro, upisuje se u katastru i zemljišnoj knjizi kao vlasništvo Republike Hrvatske” – napisali su iz Ministarstva.
Isto nam je potvrdila i ravnateljica Uprave pomorstva pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Nina Perko, koja bez ikakve dileme kaže:
– Ne može, i to je to, to nikako ne mogu proglasiti javnim dobrom, to je NEZAKONITO.
Zašto pokušavaju nemoguće – pretvoriti opće u javno dobro i u čemu je razlika?
Opće dobro, poput pomorskog dobra, su stvari koje nisu predmet stvarnih prava, naročito prava vlasništva. Njihova osnovna karakteristika je da ne mogu biti u vlasništvu pojedinih osoba ili pravnih subjekata. To su stvari koje koriste svi bez prava isključivanja, ali one same po sebi nisu vlasništvo niti određene pravne osobe.
Javna dobra su stvari koje mogu biti u vlasništvu države ili drugih javnopravnih tijela. Ona su imovina tih pravnih subjekata (države, jedinica lokalne samouprave, javnih ustanova). Javna dobra su pod posebnim pravnim režimom i mogu biti predmet vlasničkih ili drugih stvarnih prava.
Ukratko, opća dobra su “res extra commercium” (izvan pravnog prometa) i ne mogu biti predmet vlasničkih prava, dok su javna dobra u vlasništvu i upravljanju države i drugih javnih tijela te su njihova imovina s određenim pravnim režimom.
Gradonačelnik izbjegava medije
Nakon svega, čovjek se mora zapitati što je u glavama gradskih vijećnika koji su digli ruku za ovaj nezakoniti akt te na koncu i samog umaškog gradonačelnika Vilija Bassanesea? Nije li im jasno da plivaju protuzakonitim vodama?
Odgovor gradonačelnika Bassanesea smo u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama pokušali dobiti, ali bez uspjeha. Unatoč početnom obećanju iz Grada kako će nam se gradonačenik javiti, tj. kako ćemo dobiti termin za razgovor, do zaključenja ovog članka nitko nam se nije javio, niti odgovorio na naša pitanja, ali će javnosti ipak morati, barem zakonski, odgovoriti.
Gradski vijećnik Goran Galović pojašnjava kako je ovo nezakonito djelovanje izuzetno opasno i prema njemu predstavlja diretan pokušaj “krađe” pomorskog dobra.
– Kao što znamo grad opet odlukom Gradskog vijeća može isto javno dobro bez problema pretvoriti odlukom Gradskog vijeća u svoje vlasništvo i tamo graditi ili prodavati zemljište odmah uz more – rekao je Galović koji je pokrenuo i online peticiju protiv naplate parkinga, tj. postavljanja rampi i zatvaranja pristupa ovim česticama.
Osim toga, neslužbeno doznajemo kako su se prije par godina ovdje izveli radovi i kako je Grad sam sebi izdao dozvolu za parkiralište te napravio zatvoreni parking suprotno odluci Gradskog vijeća. Gradska je tvrtka “Komunela” tada navodno dobila i pozamašnu kaznu zbog nezakonite naplate parkiranja. Onda su rampe najednom skinute i sada imamo ovaj slučaj.
Objavljivanje ove odluke Gradskog vijeća u službenom listu Grada Umaga očekuje se za nekoliko dana.
Josip Tokić
