Kina sada upravlja bivšim vojnim objektom Sjedinjenih Država u zračnoj bazi Bagram u Afganistanu, izvještava britanski The Telegraph pozivajući se na anonimne dužnosnike i analize satelitskih snimaka. Strateški važan aerodrom, smješten oko 70 kilometara sjeverno od Kabula, prethodno je bio najveća američka vojna baza u zemlji sve do kaotičnog povlačenja američkih snaga u kolovozu 2021.
The Telegraph je izvijestio da je kinesko osoblje viđeno na lokaciji od početka 2024., a baza je u izgradnji i obnovi za koju se vjeruje da je financirala i njome upravljala kineska vlada. Satelitske snimke navodno pokazuju nove radarske nizove, pojačanja ograda i moderniziranu pistu sposobnu za primanje teških vojnih zrakoplova.
Dužnosnici upoznati s obavještajnim procjenama rekli su za The Telegraph da Kina formalno ne proglašava vojnu prisutnost u Bagramu, ali da je aktivnost usklađena sa širim strateškim ciljevima u okviru inicijative “Pojas i put”. Ovaj potez označava najznačajniji vojni otisak Pekinga u Afganistanu do sada.
Zanimljivo je da talibani na demonstracijama moći u bazi paradiraju svake godine s ostavljenim američkim oružjem (npr. helikopter Black Hawk i Humveeji), ali i sovjetkim balističkim projektilima (npr. Uragan, Luna-M i Elbrus). Trump je glasan i čest kritičar nespretnopg povlkačenja pod Bidenom. Tvrdio je da su u bazi talibanima ostavljene milijarde dolara vojne opreme, a još u veljači je govorio da je baza Bagram zapravo kineska za što su brojni mediji tada pisali da nema dokaza.
Sve topliji odnosi s Rusijom
Odnosi Kabula s vanjskim svijetom nedavno su se poboljšali. Prošli tjedan Rusija je postala prva sila koja je formalno priznala talibansku vladu kao legitimne vladare Afganistana. Kremlj je prethodno talibane proglasio terorističkom organizacijom, a SSSR je s njihovim prethodnicima mudžahedinim bio u krvavom ratu koji je neslavno završio za sovjetsku vojsku.
Talibani su ublažili svoj neprijateljski stav prema regionalnim susjedima, koji su nastojali poboljšati odnose i smanjiti zabrinutost za regionalnu sigurnost. Odnosi s Tadžikistanom i Uzbekistanom su se poboljšali. Uzbekistan je izgradio veliku trgovačku stanicu u Termezu na granici s Afganistanom, što se pokazalo važnim za afganistansko gospodarstvo. Rusija se pojavljuje kao ključni partner. Talibanska delegacija sudjelovala je na posljednje dvije konferencije Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu (SPIEF), najvažnijem ruskom investicijskom događaju.
Otvaranje transportu i investicijama
Rusija želi razviti južnu rutu do unosnih azijskih tržišta za svoj izvoz nafte i plina, koji je trenutno ograničen nestabilnošću u Afganistanu. Vršitelj dužnosti talibanskog ministra trgovine i robe, Haji Nooruddin Azizi, pojavio se na Međunarodnom forumu u Astani 30. svibnja, donoseći poruku da je Afganistan otvoren za poslovanje. Njegov govor dobio je ono što bi se ljubazno moglo opisati kao pomiješane kritike publike. Tijekom posjeta Astani, Azizi se također sastao s predsjednikom Kasym-Jomartom Tokayevim kako bi razgovarali o dugo očekivanom željezničkom sporazumu vrijednom 500 milijuna dolara koji bi povezao Srednju Aziju s lukama u Pakistanu. Još jedna teretna željeznička pruga koja povezuje Kinu i Afganistan preko Tadžikistana i Uzbekistana već je u funkciji. Talibanska administracija također je sklopila ugovor vrijedan 100 milijuna dolara sa Svjetskom bankom o ponovnom pokretanju radova na izgradnji afganistanskog dijela Projekta prijenosa i trgovine električnom energijom Srednja Azija-Južna Azija, ili CASA-1000.
Kineski otisak
Kina još nije formalno priznala talibansku vladu, ali ima dobre odnose s vladom i vodi pregovore o iskorištavanju značajnih nalazišta sirovina u zemlji. Talibani su doveli svoje prvo veliko strano ulaganje 5. siječnja 2023., kada su potpisali 25-godišnji sporazum o vađenju nafte s tvrtkom Xinjiang Central Asia Petroleum and Gas Co (CAPEIC), kineskom državnom tvrtkom. Sporazum obuhvaća bazen Amu Darya na sjeveru Afganistana, a CAPEIC se obvezao uložiti 150 milijuna dolara u prvoj godini, a očekuje se da će ukupna ulaganja doseći 540 milijuna dolara tijekom tri godine, prema talibanskom Ministarstvu rudarstva i nafte. Talibanska vlada će navodno dobiti 15% tantijema odizvađene nafte, uz udio u razvijenoj infrastrukturi.
Velika nagrada ostaje afganistansko blago u obliku litija za koje je američko izvješće nekoć procijenilo na bilijun dolara, iako su naknadno procjene donekle smanjene. Ipak, jasno je da Afganistan ima značajna nalazišta litija, bakra, zlata i rijetkih zemnih metala. Još jedno zajedničko afganistansko-kinesko ulaganje, rudnik bakra Mes Aynak, izvorno dodijeljen kineskom konzorciju predvođenom China Metallurgical Group Corp (MCC) 2008. godine, zasad je još uvijek u fazi planiranja.
Politički, Peking ostaje oprezan. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova više je puta izjavilo da će formalno priznanje ovisiti o tome hoće li talibani ispuniti međunarodna očekivanja, posebno u pogledu formiranja inkluzivne vlade i poštivanja prava žena (takva je barem službena objava).
Izgradio ju SSSR 1950-ih
I Rusija i Kina bile su među rijetkim zemljama koje su zadržale svoja veleposlanstva u Kabulu otvorenima nakon povratka talibana na vlast 2021. godine. Glasnogovornik Pentagona odbio je potvrditi operativne detalje, ali je priznao zabrinutost zbog “bilo kakve strane vojne aktivnosti u bivšim koalicijskim bazama u Afganistanu”. U razgovoru za The Wall Street Journal jučer, visoki američki dužnosnik obrane rekao je: “Jasno je da Kina širi svoj utjecaj u regiji pod krinkom infrastrukture i ekonomske podrške”.
Zračnu bazu Bagram izvorno je izgradio Sovjetski Savez 1950-ih i značajno se proširila tijekom okupacije pod vodstvom SAD-a. Baza uključuje dvije piste, desetke hangara i objekte za tisuće osoblja. “Bagram je strateška prednost. Njegova upotreba od strane bilo koje strane sile ima jake regionalne implikacije”, rekao je za Reuters bivši dužnosnik NATO-a.
Talibani: Kineski investitori su dobrodošli
