Prema podatcima američkog Ureda za ekonomske analize, američki bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se po godišnjoj stopi od 0,3 posto u prvom kvartalu 2025, prenosi CNN.
To je označilo oštar pad nakon rasta na godišnjoj razini od 2,4% u prethodnom tromjesečju. Pad je potaknut padom državne potrošnje i porastom uvoza od više od 40% jer su se tvrtke utrkivale da uvezu jeftinije prije carina.
Ogroman uvoz prije carina, pad potrošnje potrošača
Dok je u prva tri mjeseca ove godine uvoz porastao za oko 41,3%, “čini se da se uvoz sada preokreće”, prema Paulu Ashworthu, glavnom ekonomistu za Sjevernu Ameriku u Capital Economicsu.
Rast potrošačke potrošnje također se usporio u odnosu na kraj prošle godine, s rastom od 1,8%, ali u odnosu na 4% u prethodnom tromjesečju. Ministar financija Scott Bessent jučer je pozvao ljude da se manje usredotoče na raspoloženje i emocije, a više na čvrste podatke dok pokušavaju procijeniti kako ide gospodarstvo.
Ovo izvješće, koje se fokusira na razdoblje prije nego što su najavljene najdalekosežnije carine američkog predsjednika Donalda Trumpa, vjerojatno neće jednoznačno ukazati tko je zaista kriv za pad.
Ekonomisti su ranije upozoravali da je rizik od pada američkog gospodarstva u recesiju ove godine blizu 50%. Mnogi će užurbano mijenjati ta očekivanja, bojeći se da će poskupljena za kućanstva i poduzeća doći još ranije od predviđanog i da će biti još akutnija. Ne treba zaboraviti da Amerikanci čine 1 dolar od 6 dolara globalne potrošačke potrošnje – ako oni ne kupuju, drugim je zemljama teže prodati. Dakle, kriza bi se mogla imati globalan utjecaj, piše BBC.
“Ubuduće, mislimo da će inflacijski šok koji će pogoditi i potrošače i poduzeća smanjiti potrošnju potrošača, kao i smanjiti kapitalnu potrošnju poduzeća”, kaže Ken Kim, viši ekonomist iz KPMG, dodajući da će to “oslabiti rast do kraja ove godine”.
Trump se javio
U međuvremenu, Trump se pohvalio s više od 5 bilijuna dolara ulaganja, za koja se tvrdi da će stvoriti više od 450.000 novih radnih mjesta i započeti doba “američkog prosperiteta”. Među trenutnim i planiranim ulaganjima navedena su 500 milijardi dolara od SoftBanka sa sjedištem u Japanu i američkih OpenAI i Oracle, još 500 milijardi dolara od Applea u proizvodnju i obuku u SAD-u, 500 milijuna dolara od Nvidije za infrastrukturu umjetne inteligencije u SAD-u. Dodatno, ako je vjerovati izjavama iz Bijele kuće, obećane su im i strane investicije od stranih vlada, uključujući 1,4 milijarde dolara iz UAE, milijardu dolara iz Japana i 600 milijardi dolara iz Saudijske Arabije.
