Tvornička aktivnost u 20-članom europskom bloku jedinstvene valute eura, pala je u prosincu, dok je proizvodnja pala prvi put u deset mjeseci, opterećena naglim padom novih narudžbi, otkrili su podaci koje je prikupio S&P Global.
Indeks menadžera nabave (PMI) u proizvodnji, ključni pokazatelj zdravlja sektora, pao je na 48,8 u prosincu s 49,6 u studenom, što je najniža vrijednost u devet mjeseci i, drugi mjesec zaredom je ispod granice od 50 koja razdvaja rast od kontrakcije. Njemačka, najveće gospodarstvo bloka, zabilježila je najslabije rezultate među osam promatranih zemalja, s PMI-jem na najnižoj razini u deset mjeseci. Italija, Španjolska i Austrija također su zabilježile kontrakciju industrije.
Prognoze za 2026.
Nove narudžbe pale su najbržim tempom u gotovo godinu dana, dok je potražnja za izvozom pala najstrmijom stopom u 11 mjeseci. Pritisci na lanac opskrbe ponovno su se pojavili, s najdužim rokovima isporuke dobavljača od listopada 2022., što je inflaciju ulaznih troškova podiglo na najvišu razinu u 16 mjeseci.
“Potražnja za proizvedenim proizvodima iz eurozone ponovno se usporav”, rekao je Cyrus de la Rubia, glavni ekonomist Hamburg Commercial Bank. “Čini se da tvrtke nisu ni sposobne ni voljne izgraditi zamah za sljedeću godinu, već su oprezne, što je otrov za gospodarstvo… Sveukupno, proizvodnom sektoru eurozone neće biti lako steći uporište u 2026. godini”, predviđa.
OECD početkom prosinca prošle godine predviđa da će se realni rast BDP-a u eurozoni blago usporiti s 1,3% u 2025. na 1,2% u 2026., prije nego što poraste na 1,4% u 2027, prenosi Euronews. U 2026. godini, među 27 europskih zemalja, očekuje se rast realnog BDP-a u rasponu od 0,6% u Italiji do 3,4% u Poljskoj i Turskoj. Litva slijedi s 3,1%. Ove tri zemlje su jedine za koje se predviđa da će premašiti globalni prosjek rasta BDP-u u 2026. od 2,9%. Na donjem kraju, Austrija i Finska (obje 0,9%) slijede Italiju. Ove tri su jedine zemlje kojima se predviđa rast ispod 1% u EU.
Nove loše vijesti za eurozonu
