U prvih devet mjeseci ove godine Rusija je isporučila 3,2 milijuna barela nafte dnevno (bpd), a Saudijska Arabija 4,9 milijuna bpd u azijske zemlje, što predstavlja pad od 5% odnosno 7% u usporedbi s prvih devet mjeseci prethodne godine, prema podacima koje navodi agencija za cijene Argus.
Ukupni uvoz azijskih zemalja pao je za 1,8% na 22,98 milijuna bpd, potaknut padom potrošnje nafte u Kini usred krize u građevinskoj industriji te njezinih napora da prijeđe na alternativna goriva.
Rusija i Saudijska Arabija surađuju u okviru OPEC+ sporazuma o ograničavanju proizvodnje nafte. Nedovoljne zalihe saudijske nafte, zajedno s relativno visokim cijenama u usporedbi s konkurentima, pridonijele su padu obujma uvoza, zaključuje agencija Argus. Drugi veliki izvoznici nafte u Aziju – poput UAE (13% udjela), Iraka (10%) i SAD-a (7%) – nešto su malo povećali izvoz u Aziju, za sveukupno 250 000 bpd.
Nekoliko trendova u Kini
Početkom godine izvoznici su očekivali aktivan rast potražnje za sirovinama u Kini zbog planiranog puštanja u pogon novih rafinerija. Međutim, aktualna kriza u građevinskom sektoru u zemlji i dalje negativno utječe na potrošnju dizelskog goriva. Paralelno, Kina aktivno i naglo, na državnoj razini, radi na vozilima koja koriste nove izvore energije, za koje se očekuje da će usporiti stopu rasta potražnje za gorivom.
Victor Katona, analitičar u Kpleru, vjeruje da se Kina suočava s dilemom pada potražnje i smanjenja marži rafiniranja kako se globalna opskrba naftnim proizvodima normalizira. Istaknuo je da ni dugotrajni učinci pandemije, sankcije protiv Rusije, ni napadi hutista u Crvenom moru ne uzrokuju regionalne nestašice ili poremećaje.
OPEC+ namjerno smanjuje proizvodnju nafte zbog znakova da bi tržište moglo biti prezasićeno
