U Strasbourgu je Europski parlament donio rezoluciju kojom poziva države članice da Ukrajini omoguće korištenje zapadnog oružja za napade na vojnu infrastrukturu unutar Rusije.
Europski parlament izdao je snažan poziv državama članicama da uklone sve prepreke i omoguće Ukrajini da, bez ograničenja, koristi zapadno oružje za napade na vojne ciljeve unutar Rusije. Ova odluka, koja signalizira potencijalnu prekretnicu u ratu, otvara vrata novoj fazi sukoba i podiže pitanje – je li ovo početak još dramatičnije eskalacije između Zapada i Rusije?
Rezolucija, donesena s 425 glasova za, 131 protiv i 63 suzdržana, apelira na uklanjanje svih postojećih ograničenja koja su na snazi u vezi s oružjem isporučenim Kijevu.
Uz poziv na ukidanje ograničenja za Ukrajinu, rezolucija Europskog parlamenta poziva države članice da ubrzaju isporuku oružja, sustava protuzračne obrane i streljiva Kijevu, uključujući projektile TAURUS. Unatoč obećanju iz ožujka 2023. o slanju milijun komada streljiva Ukrajini, to još uvijek nije u potpunosti ispunjeno.
Neslaganja u parlamentu
U dokumentu se naglašava da nedovoljna isporuka streljiva i ograničenja upotrebe streljiva ugrožavaju učinak dosadašnjih napora i izražava žaljenje zbog sve manjeg obujma bilateralne vojne pomoći Ukrajini od strane zemalja EU-a. Parlament je također naglasio da bi se sve zemlje EU-a i NATO saveznici trebali kolektivno i pojedinačno obvezati na godišnju vojnu potporu Ukrajini u iznosu ne manjem od 0,25% svog BDP-a. Međutim, nije sve prošlo glatko.
Nekoliko amandmana ukazalo je na dvosmislen stav Mađarske prema sukobu u Ukrajini. Liga, koja je povezana s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, kritizirala je rezoluciju zbog poticanja napetosti i vojnih eskalacija, optužujući EU da daje prednost vojnoj potpori nad diplomatskim rješenjima.
Mađarska vlada, pod vodstvom Orbana, istaknula je kako smatra da je diplomatski put rješavanja sukoba jedini održivi, dok Liga naglašava kako ne podržava inicijative koje dodatno raspiruju sukob.
Italija također nije bila jednoglasna u ovom pitanju. Iako su mnoga talijanska izaslanstva u početku izražavala sumnje i opirala se ovoj rezoluciji, na kraju su većinom ipak podržala stav Europske unije o daljnjoj vojnoj potpori Ukrajini – prenosi Eunews.
Foto: Guliver (AP Photo/Geert Vanden Wijngaert)
Nove sankcije i pomoć Ukrajini
Zastupnici su također predložili strože sankcije protiv Irana i Sjeverne Koreje zbog njihove vojne potpore Rusiji. Pored toga, pozvali su Europsku uniju i međunarodnu zajednicu da razviju pravni okvir za zapljenu zamrznute ruske imovine, koja bi se koristila za nadoknadu štete Ukrajini. Rasprava o korištenju zapadnog oružja u napadima na Rusiju traje već neko vrijeme.
U svibnju je Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, pozvao zemlje članice Atlantskog saveza da preispitaju svoja ograničenja, dok je visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove Josep Borell kritizirao talijanskog ministra vanjskih poslova Antonija Tajanija zbog njegovog suzdržanog stava, kojeg je nazvao “smiješnim”.
Podsjetimo, Putin je ranije zaprijetio da dozvola zapadnih zemalja kijevskom režimu da udari Rusiju visokopreciznim oružjem označava njihovo izravno uključenje u vojni sukob s Rusijom. Ova rezolucija, iako neobvezujuća, još jednom ukazuje na rastuće napetosti unutar Europske unije oko pristupa rješavanju rata u Ukrajini, ali i šireg sukoba između Zapada i Rusije.
‘Europa je nebitna, sve se odlučuje u Washingtonu’, otkrio je bivši francuski premijer
