Tek tri do četiri dana treba da bi, jednom kada uđe na proizvodnu liniju, bio proizveden Honorov pametni telefon, pokazuju skupini novinara iz središnje i istočne Europe te nordijskih zemalja u Industrijskom parku Honor Intelligent Manufacturing. Riječ je o tvornici kineskog proizvođača u Shenzhenu u kojoj se proizvode vodeći modeli (tzv. flagship) pametnih telefona. Pokazuju nam novu proizvodnu liniju u koju su utkana sva unaprjeđenja na kojima kineska kompanija radi od osnutka krajem 2020. kada ju je Shenzhen Zhixin New Information Technology Co. Ltd., kao većinski vlasnik, kupio od Huaweija koji je brend pokrenuo 2013. Koliko je truda nužno uložiti u gadget o kojem smo danas doslovno ovisni, potvrđuje činjenica da mladi kineski brend Honor ima čak pet istraživačko-razvojnih (R&D) centara na više lokacija u Kini te dva instituta izvan domovine: u Francuskoj i Japanu.
Specijalna zona
Timovi inženjera i stručnjaka raznih profila svakodnevno rade na razvoju novih značajki koje pametne telefone, njihov softver i hardver, ali i druge elektroničke proizvode, čine boljim i kvalitetnijim. Iznimno je to precizan i zahtjevan posao jer na uređaj veličine šake treba smjestiti kamere najbolje rezolucije, operativni sustav kao kod računala, izdržljivu bateriju…
Inovacija u Honoru ne nedostaje, barem ne po onome što smo vidjeli u njihovim istraživačko-razvojnim centrima u Shenzhenu, kineskom gradu nebodera čiji je razvoj, kao prve specijalne ekonomske zone u Kini, započeo ‘80-ih godina prošlog stoljeća te Xi’anu, nekadašnjoj prijestolnici i domu vojske od Terakote.
Dok se u Xi’anu radi na istraživanjima i testiranju signala, odnosno povezivosti mikrofona i zvuka (što u konačnici omogućuje prijevode u realnom vremenu), robotskom testiranju ekrana i tipaka…, u Industrijskom parku Honor Intelligent Manufacturing u Shenzhenu, koji je otvoren 2021. i lani dobio certifikat inteligentne proizvodnje četvrte razine zrelosti te se priprema za dobivanje certifikata pete razine pametne tvornice (koji još nema niti jedna tvornica u Kini), radi se na razvoju novih procesa, tehnologija i proizvodnih modela.
U pet proizvodnih pogona Honora u Industrijskom parku, koji su od sjedišta kompanije i grada udaljeni otprilike sat vremena autobusom, radi četiri tisuće ljudi, što je mnogo s obzirom na razinu automatizacije proizvodnih linija. Ljudi u procesu proizvodnje pametnih telefona sudjeluju s tek 15 posto. Ostatak (85 posto) u potpunosti je automatiziran.
Jedino u čemu strojevi ne mogu zamijeniti ljude, i vjerojatno neće u bližoj budućnosti, je inspekcija, odnosno provjera kvalitete proizvoda, uvjeravaju u Honoru. Nakon što kompleksni sustav strojeva i opreme (koja je većinski, 60 posto, interno razvijena) složi pametni telefon, konačnu provjeru ispravnosti rade ljudi, posebno značajki poput kamere, zvuka i prikaza. Provjera korisničkog iskustva povjerena je trojici zaposlenika koji ih testiraju ručno. “To osigurava najbolje korisničko iskustvo jer strojevi ne mogu u potpunosti percipirati ljudske povratne informacije”, objašnjavaju iz Honora novinarima.
Vitalna preciznost
Ipak, u obavljaju određenih poslova u sklapanju sitnih dijelova pametnih telefona strojevi rade mnogo bolje od čovjeka. Primjer je proces primjene termalnog gela ključnog za rasipanje, odnosno disipaciju topline. U Honoru, koji je vlasnik 40 proizvodnih patenata, razvili su stoga AI 3D termalni gel, odnosno AI algoritam za brzo i točno prepoznavanje volumena. “Preciznost je vitalna tijekom doziranja termalnog gela jer čak i mala odstupanja mogu ugroziti pouzdanost proizvoda. Sa sve kompaktnijim matičnim pločama pametnih telefona ključna postaje precizna kontrola prostora za doziranje. Prekomjerna količina gela može uzrokovati kratke spojeve, dok nedovoljna količina gela ne zadovoljava osnovne potrebe za hlađenjem. Prijašnja 2D inspekcija samo je potvrđivala prisutnost gela pa smo razvili vlastiti AI algoritam koji značajno poboljšava kvalitetu i pouzdanost te eliminira nedostatke”, navodi domaćin tijekom obilaska proizvodne linije.
Pozornost nam skreće i na stroj za dvostruko pričvršćivanje vijaka, koji su u Honoru također, samostalno razvili.
“Ručno pričvršćivanje vijeka u Honoru je stvar prošlosti. Unatoč maloj veličini, vijci su ključni za stabilnost proizvoda. Kako telefoni postaju tanji i lakši, zahtjevi za preciznost sastavljanja rastu. Ručno sastavljanje riskira oštećenje zaslona. Naša samostalno razvijena automatizirana oprema za pričvršćivanje vijaka nije samo precizna i učinkovita, već detektira abnormalnu visinu vijka, postižući stopu točnosti od 99,99 posto: najveću u industriji”, govore.
Kada pametni telefon napokon bude sastavljen i testiran, strojevi, u suradnji s ljudima, i dalje imaju posla. Sada testiraju njihovu kvalitetu i izdržljivost. Stroj će primjerice, više tisuća puta ispitati tipku paljenja i gašenja mobitela ili laptopa, kao što će ga i velikom brzinom baciti na metalnu podlogu, testirajuću otpornost na pad i udarac. Svaki manjkav proizvod automatski se povlači, a korištenje IoT (Internet stvari) platforme u proizvodnji omogućuje brzu razmjenu podataka i ispravljanja nepravilnosti. Sveukupno u Honorovom istraživačko-razvojnom centru u Shenzhenu, centru za verifikaciju novih proizvoda, ali i inkubacijskom hubu u kojem se razvijaju novi materijali, strukture i procesi, provodi se više od 600 testova kvalitete te više od 200 testova propisa.
Ispituju se i testiraju materijali koji doprinose održivijem i ekološkijem poslovanju kompanije koja si je zacrtala biti ugljično neutralna do 2040. (pet godina prije inicijalnog plana), dok bi svi iz njezinog lanca opskrbe ugljičnu neutralnost trebali postići do 2050. Upravo će ovo drugo – potaknuti sve u lancu da provode ESG ciljeve i smanje štetne emisije – biti najveći izazov u postizanju ciljeva iz Honorove ESG strategije, kažu iz kompanije. Trenutačno, ističu, 13 posto energije koju koriste dolazi iz obnovljivih izvora, što je značajno povećanje u odnosu na 8 posto od prije dvije godine. No, taj bi udio u sljedećih pet godina trebao biti podignut na visokih 60 posto.
Jedan od vodećih kineskih proizvođača pametnih uređaja ima ambiciozne planove i po pitanju zadovoljavanja standarda održivosti, ali i osvajanja tržišta. Mladi brend, koji je nedavno u Kini lansirao svoju najnoviju liniju pametnih telefona Magic 8 (koja bi uskoro trebala biti dostupna i na europskom tržištu) karakterizira kvaliteta, ali i još uvijek nedovoljna prepoznatljivost na europskom tržištu. O strategiji širenja po Europi, doduše, u Honoru nisu govorili. Fokus im je bio na demonstraciji proizvoda koje razvijaju u čemu im uvelike, kao što smo imali prilike vidjeti, pomaže umjetna inteligencija.
