Ali to daje Sjedinjenim Državama širok utjecaj na raspoređivanje neodređenog broja osoblja u bazama, od kojih je Washington izgradio neke kada je prije nekoliko desetljeća okupirao zonu kanala.
Trump je, otkako se u siječnju vratio na vlast, u više navrata tvrdio kako Kina ima prevelik utjecaj na kanal, preko kojeg prolazi oko 40 posto američkog kontejnerskog prometa i pet posto svjetske trgovine. O tome piše Asharq Al-Awsat.
Njegova administracija obećala je “vratiti” kontrolu nad strateškim vodenim putem koji su Sjedinjene Države financirale, izgradile i kontrolirale do 1999. godine.
Sjedinjene Države već dugo sudjeluju u vojnim vježbama u Panami. Međutim, dugoročnija rotacijska snaga — poput one koju Sjedinjene Države održavaju u Darwinu u Australiji — mogla bi se pokazati politički toksičnom za panamskog čelnika desnog centra Josea Raula Mulina.
Hoće-neće: Panama negira da su američki brodovi oslobođeni naknade za prolaz
‘Zapalit ćete zemlju’
Mulino je u četvrtak boravio u Peruu, gdje je otkrio da su Sjedinjene Države tražile vlastite baze. Mulino je rekao da je šefu Pentagona Peteu Hegsethu koji je bio u posjetu rekao da bi američke baze, dopuštene prema ranijem američkom prijedlogu, bile “neprihvatljive”.
Upozorio je Hegsetha: “Želiš li stvoriti nered, ono što smo ovdje postavili zapalilo bi zemlju.”
U razvodnjenom “Memorandumu o razumijevanju”, koji su u srijedu potpisali Hegseth i panamski ministar obrane Frank Abrego, Panama je dobila svoje ustupke.
Sjedinjene Države priznale su suverenitet Paname – nakon Trumpovog odbijanja da isključi mogućnost invazije – i Panama će zadržati kontrolu nad svim instalacijama. Panama će također morati dati prethodni pristanak na bilo kakvo raspoređivanje američkih snaga ako to poželi SAD.
Ali s obzirom na Trumpovu spremnost da podere ili prepiše trgovinske sporazume, ugovore i sporazume, to bi moglo biti od male utjehe za zabrinuta Panamce.
“Ovo što imamo je nazadovanje nacionalnog suvereniteta”, rekao je čelnik panamskih sindikata Saul Mendez za AFP. “Ono što je panamska vlada učinila je čin izdaje. Oni su izdajice i mora im se suditi.”
Zoran Meter: Može li Panama reći Trumpu što se da, to se više ne vraća
Opterećujuća povijest
Zemlja ima dug i težak odnos sa Sjedinjenim Državama. Imaju bliske kulturne i gospodarske veze, usprkos desetljećima dugoj američkoj okupaciji zone kanala i američkoj invaziji prije 35 godina kako su svrgnuli diktatora Manuela Noriegu. Ta je invazija ubila više od 500 Panamaca i sravnila dijelove glavnog grada.
Trumpovo obećanje da će vratiti kanal i njegova tvrdnja o kineskom utjecaju potaknuli su masovne demonstracije. Prema zakonu, Panama upravlja kanalom, što omogućuje pristup svim nacijama.
Ali američki se predsjednik fokusirao na ulogu hongkonške tvrtke koja je desetljećima upravljala lukama na oba kraja kanala koji povezuje Atlantski i Tihi ocean.
Pod pritiskom Bijele kuće, Panama je optužila tvrtku Panama Ports Company za neispunjavanje svojih ugovornih obveza i pogurala je tvrtku da se povuče iz zemlje.
Matična tvrtka luka CK Hutchison objavila je prošli mjesec dogovor o iskrcaju 43 luke u 23 zemlje — uključujući svoje dvije na Panamskom kanalu — konzorciju predvođenom američkim upraviteljem imovine BlackRockom za 19 milijardi dolara u gotovini. Bijesni Peking je nakon toga najavio antimonopolsku reviziju ugovora.
M. Šerić: Geopolitičko značenje Panamskog kanala
