Španjolska gripa, koja je zahvatila svijet između 1918. i 1920. godine, smatra se jednom od najrazornijih pandemija u cjelokupnoj povijesti čovječanstva.
U vrijeme kada je svijet već bio izmučen razarajućim posljedicama Prvog svjetskog rata, širenje ove smrtonosne bolesti dodatno je oslabjelo nacije i izazvalo neopisive patnje pučanstva. Pandemija je usmrtila milijune ljudi diljem svijeta, a njezini su učinci bili dalekosežni, ostavljajući trajne posljedice ne samo na zdravstvenom sustavu, već i na društvu, politici, gospodarstvu i kulturi.
Neočekivana tragedija zauzima jedno od najmračnijih poglavlja u povijesti svijeta te je izvrstan pokazatelj krhkosti ljudskog života i važnosti globalne suradnje prilikom pojave opasnih bolesti.
Pojava pandemije
Pandemija se pojavila u prijelomnom trenutku suvremene svjetske povijesti, tijekom posljednjih godina Prvog svjetskog rata, užasnog sukoba koji je već prouzročio užasne patnje. Rat je uzrokovao goleme gubitke života (oko 40 milijuna mrtvih), ekonomske krize i socijalne nemire, a mnogi dijelovi svijeta već su bili iscrpljeni glađu, bolestima i nasiljem. Zdravstveni sustavi i infrastruktura bili su ozbiljno narušeni, posebno u Europi, gdje su se odvijale najintenzivnije ratne operacije. Bolnice su bile pretrpane ranjenicima, a medicinsko osoblje iscrpljeno i nedovoljno brojno za pružanje odgovarajuće skrbi. Međutim, pandemija se nije pojavila na Starom kontinentu nego u Sjevernoj Americi.
Španjolska gripa (podtip A/H1N1 iliti virus H1N1) prvi put je dokumentirano zabilježena u vojnom logoru Fort Riley u Kansasu u SAD-u u ožujku 1918., gdje je bilo zaraženo nekoliko stotina vojnika. Moguće da se pojavila negdje i ranije, ali o tome zasad nema materijalnih tragova. S obzirom na to da su se američke postrojbe ubrzano pripremale za odlazak na europsko bojište, virus se ubrzo proširio među vojnicima, a potom i među civilima u Europi s kojima su Amerikanci došli u dodir. Prve zemlje u kojima se virus širio bile su Francuska, Njemačka i Velika Britanija već u travnju 1918.
Budući da se veliki broj ljudi kretao zbog ratnih operacija, povratka vojnika kući ili je dezertirao od rata, virus je imao savršene uvjete za rapidno širenje. Vojne baze, rovovi i transportni kamioni, vlakovi i brodovi postali su legla zaraze, a vojnici su nesvjesno prenosili virus iz jednog dijela svijeta u drugi. Uz to, svakodnevica u vrijeme rata je znatno pridonijela slabljenju imunološkog sustava vojnika i civila zbog manjkave prehrane, svenazočnog stresa i opće anksioznosti.
Biblijski pojas SAD-a: utvrda američkog konzervativizma
Netočan naziv
Iako su ratne sile imale presudni utjecaj na širenje bolesti, naziv „španjolska gripa“ dolazi od percepcije da je Španjolska bila osobito teško pogođena pandemijom i da je ondje bio epicentar zaraze.
U stvarnosti, Španjolska je, kao neutralna zemlja u ratu, nametala manje cenzure na medijsko izvještavanje o izbijanju bolesti. To je dovelo do širokog i donekle senzacionalnog medijskog izvještavanja o širenju gripe unutar Španjolske.
Nasuprot tome, zaraćene zemlje (države Antante i Centralne sile) redovito su i temeljito cenzurirale informacije o pandemiji kako bi održale moral vojnika i izbjegle paniku civila. Sve to je stvorilo pogrešan dojam kako je Španjolska bila epicentar pandemije. U stvarnosti je bila tek jedna od pogođenih država.
Širenje pandemije
Španjolska gripa se kao prva globalna pandemija u suvremeno doba širila neuobičajeno brzo. Vrlo brzo je zahvatila gotovo sve dijelove svijeta, uključujući udaljene regije Afrike, Azije, Amerike i Oceanije. Virus se širio u nekoliko valova, pri čemu je drugi val bio najrazorniji. Prvi val, koji se pojavio u proljeće 1918., bio je relativno blag u usporedbi s kasnijim valovima. Ljudi su razvijali simptome tipične za sezonsku gripu, poput groznice, kašlja i umora, ali stopa smrtnosti bila je niska.
Međutim, virus se ubrzo počeo mijenjati i mutirati, postajući znatno smrtonosniji. Drugi val, koji je započeo u rujnu i trajao do studenog 1918., doveo je do dramatičnog povećanja broja smrtnih slučajeva. Mnoge su žrtve umrle unutar nekoliko dana od pojave prvih simptoma. Simptomi drugog vala bili su zastrašujući: ljudi bi doživjeli intenzivno krvarenja iz nosa, usta i pluća, a neki su razvili promjene na koži, zbog čega su im lica poprimila plavičastu boju.
Smrt je često nastupala uslijed upale pluća, koja je bila komplikacija uzrokovana virusom. Ambulante i bolnice bile su pretrpane, a nedostatak lijekova, bolničkih kreveta i kvalificiranog medicinskog osoblja dodatno je pogoršao situaciju. Treći i četvrti val bili su nešto manje smrtonosni. U roku dvije godine zarazilo se oko 500 milijuna ljudi – jedna trećina tadašnjeg čovječanstva.
Swing države: ‘bojišta’ koja će odlučiti američke predsjedničke izbore
Struktura oboljelih
Pandemija nije diskriminirala. Pogađala je ljude svih dobnih skupina i društvenih slojeva. Međutim, za razliku od većine drugih oblika sezonske gripe, koji su najviše pogađali starije osobe i dojenčad, španjolska gripa bila je osobito smrtonosna za mlade odrasle osobe u dobi od 20 do 40 godina.
Ova neobična demografska karakteristika bolesti ostavila je duboke posljedice na društvo, osobito u zajednicama koje su već bile oslabljene ratom. Brojni mladi vojnici koji su preživjeli strahote rata, podlegli su gripi čim su se vratili svojoj kući. Obitelji su bile teško unesrećene gubitkom onih koji su trebali osigurati budućnost, a zajednice su ostale bez svojih najproduktivnijih članova.
U ruralnim područjima, gdje je pristup zdravstvenim uslugama bio ograničen, cijele obitelji su umirale, dok su u gradovima mrtvačnice bile pretrpane tijelima, a pogrebi su se održavali bez uobičajenih ceremonija. Povećan broj smrti doveo je i do nestašice grobara i pretrpanosti groblja, što je dodatno pogoršalo društvenu traumu.
Utjecaj gripe na svakodnevni život
Pandemija je izazvala tektonske društvene i ekonomske promjene. U mnogim gradovima i selima, vlasti su bile prisiljene uvesti stroge mjere kako bi pokušale obuzdati širenje bolesti. Uvedene su karantene, škole i druge javne ustanove bile su zatvorene, a masovna okupljanja zabranjena.
U mnogim slučajevima, ljudi su bili prisiljeni ostati u svojim domovima, a ulični život je praktički prestao. Takve mjere imale su razoran učinak na lokalna gospodarstva, posebno u područjima ovisnim o poljoprivredi ili industriji, gdje su radnici bili ključni za održavanje proizvodnje. Španjolska gripa imala velik utjecaj na vojske zaraćenih država.
Na bojištima Prvog svjetskog rata, širenje gripe dodatno je oslabjelo vojne formacije. U nekim jedinicama, stopa zaraze bila je toliko visoka da su operacije morale biti odgođene ili potpuno otkazane. Bolest je naposljetku utjecala na ishod nekih vojnih kampanja, jer su vojnici jednostavno bili preslabi za borbu.
Od vojnog patuljka do vojne supersile: program tajnog naoružavanja nacističke Njemačke (1)
Specifičnosti pandemije
Jedan od zanimljivih aspekata širenja pandemije bila je različita stopa smrtnosti u različitim dijelovima svijeta. Primjerice, u Indiji je stopa smrtnosti bila iznimno visoka, s milijunima mrtvih, dok su neke izolirane zajednice, poput onih u Oceaniji, bile gotovo potpuno uništene kad je virus stigao do njih.
S druge strane, neke zajednice poput onih u dijelovima Sibira ili u ruralnim dijelovima Afrike imale su relativno niske stope zaraze, jer su ostale izolirane od globalnog širenja bolesti. Unatoč pokušajima obuzdavanja, pandemija se nastavila širiti sve do 1920., kada su posljednji valovi bolesti konačno počeli jenjavati.
Do tada, španjolska gripa ostavila je neizbrisiv trag na svijet, uzrokujući smrtne slučajeve diljem kontinenata i potpuno promijenivši strukturu mnogih zajednica. Međunarodna zajednica, koja se još uvijek oporavljala od razaranja Prvog svjetskog rata, sada se morala suočiti s posljedicama još jedne katastrofe koja je promijenila tijek povijesti.
Demografske posljedice
Bolest je imala ogromne posljedice za svijet koje su uvelike nadilazile medicinski aspekt. Širenje bolesti uzrokovalo je ne samo grandiozne gubitke ljudskih života, već i duboke promjene u društvenim, gospodarskim i političkim strukturama širom svijeta. Pandemija je također oblikovala zdravstvene politike i strategije koje se koriste i danas, ostavljajući dugotrajan utjecaj na način na koji se svijet suočava s prijetnjama zaraznih bolesti. Najznačajniji utjecaj španjolske gripe bio je ogroman broj mrtvih.
Iako je točne brojke teško utvrditi, procjenjuje se da je pandemija uzrokovala smrt između 50 i 100 milijuna ljudi, što ju čini jednom od najsmrtonosnijih pojava u povijesti. Veliko smanjenje populacije imalo je posebno težak utjecaj na regije koje su već bile oslabljene ratom. U nekim zemljama, poput Indije, stopa smrtnosti bila je nevjerojatno visoka (više od 10 milijuna mrtvih), što je uzrokovalo dugoročne negativne posljedice.
Gubitak mladih, produktivnih članova društva posebno je pogodio radnu snagu, što je dodatno usporilo oporavak od ratnih razaranja. Obitelji su ostale bez hranitelja, a zajednice bez svojih ključnih članova, što je izazvalo trajne promjene društava. U mnogim zemljama, žene su morale preuzeti uloge koje su tradicionalno pripadale muškarcima, što je ubrzalo promjene u društvenim normama i potaknulo daljnju emancipaciju žena.
Vandali: ratnički narod koji je postao sinonim za moderno barbarstvo
Gospodarske posljedice
Gospodarske posljedice bile su dalekosežne i osjetile su se na gotovo svim poljima. Smanjena radna snaga zbog smrti i bolesti dovela je do značajnog pada produktivnosti u mnogim sektorima, uključujući poljoprivredu, industriju i sektor usluga. U ruralnim područjima, gdje je poljoprivreda bila ključna za opskrbu hranom, nedostatak radnika izazvao je pad prinosa i povećanje cijena hrane, što je dodatno opteretilo već osiromašeno stanovništvo. U industrijskom sektoru, tvornice su se borile s nedostatkom radnika, a mnoge su morale smanjiti ili potpuno zaustaviti proizvodnju. To je izazvalo val bankrota i gubitak radnih mjesta, pogoršavajući postojeću gospodarsku krizu.
U kombinaciji s posljedicama Prvog svjetskog rata, španjolska gripa značajno je usporila globalni gospodarski oporavak, posebno u Europi, gdje su mnoge zemlje već bile u prezadužene. Pandemija je kreirala promjene u svjetskoj trgovini. Zbog straha od širenja bolesti, mnoge su zemlje uvele ograničenja na kretanje ljudi i roba, što je dovelo do prekida robno-trgovinskih tokova. Pomorski promet, koji je bio ključan za globalnu trgovinu, bio je ozbiljno narušen, jer su brodovi često postajali žarišta zaraze. Ove smetnje u trgovini imale su dugoročne posljedice na globalno gospodarstvo, izazivajući nestašice i inflaciju u mnogim zemljama.
Političke posljedice
U političkom smislu, španjolska gripa imala je značajan utjecaj na stanje u svijetu između dva svjetska rata. U mnogim zemljama, vlade su bile kritizirane zbog svoje nesposobnosti da učinkovito odgovore na pandemiju. Nedostatak pripremljenosti i adekvatnih zdravstvenih mjera izazvao je nepovjerenje u vlasti, što je dovelo do političkih previranja i u nekim slučajevima do smjene vlada.
U Rusiji, pandemija se poklopila s Ruskim građanskim ratom, dodatno destabilizirajući zemlju i pridonoseći kaosu koji je uslijedio nakon Oktobarske revolucije. U Njemačkoj, politička nestabilnost nakon poraza u Prvom svjetskom ratu bila je dodatno pogoršana pandemijom, što je pridonijelo uvjetima koji su kasnije omogućili uspon nacizma.
U globalnom kontekstu, španjolska gripa pridonijela je slabljenju europskih kolonijalnih sila, posebno u Africi i Aziji, gdje su kolonijalne vlasti bile nemoćne u borbi protiv pandemije, a mnoge od njih nisu niti ulagale spomena vrijedne napore da je obuzdaju (npr. Britanci u Indiji). To je potaknulo rastuće nezadovoljstvo među porobljenim narodima i pridonijelo jačanju pokreta za neovisnost koji će obilježiti drugu polovicu 20. stoljeća.
Iran: neosvojiva tvrđava na razmeđu svjetova
Zdravstvene reforme
Jedna od najvažnijih posljedica španjolske gripe bila je svijest o potrebi za boljim javno- zdravstvenim sustavima i koordiniranim međunarodnim odgovorom na nove pandemije. Pandemijska iskustva potaknula su mnoge zemlje da: 1) unaprijede svoje zdravstvene sustave, 2) poboljšaju praćenje i izvještavanje o zaraznim bolestima, 3) uspostave institucije koje bi mogle brzo reagirati u slučaju budućih zdravstvenih kriza.
U SAD-u je pandemija dovela do jačanja ovlasti zdravstvenih institucija i potaknula osnivanje Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH). U Europi, iskustvo španjolske gripe potaknulo je brojne reforme u javnom zdravstvu, uključujući bolju koordinaciju između zdravstvenih službi i stvaranje nacionalnih programa cijepljenja.
Na globalnoj razini, pandemija je pokazala potrebu za međunarodnom suradnjom u borbi protiv zaraznih bolesti. Ovo je dovelo do stvaranja međunarodnih organizacija posvećenih javnom zdravlju, što je kasnije kulminiralo osnivanjem Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 1948.
Kulturne i psihološke posljedice
Španjolska gripa ostavila je dubok trag na kulturi i kolektivnoj svijesti društava u mnogim državama. Strah i trauma izazvani pandemijom odrazili su se u umjetnosti, književnosti i popularnoj kulturi. Mnogi su pisci i umjetnici tog vremena, uključujući Katherine Anne Porter i T. S. Eliota, istraživali teme smrti, gubitka i propadanja u svojim djelima, što je odražavalo mračno raspoloženje društva nakon pretrpljene tragedije. Na psihološkoj razini, španjolska gripa izazvala je široko rasprostranjeni osjećaj nesigurnosti i straha kod stanovništva.
Gubitak voljenih osoba i osjećaj nemoći pred nevidljivim neprijateljem doveli su do povećanja tjeskobe i depresije. Kolektivno iskustvo traume ostavilo je dugoročne negativne posljedice na mentalno zdravlje, ali je i pridonijelo kasnijem razvoju disciplina poput psihologije i psihijatrije, što je bio značajan iskorak. Pandemija je također promijenila način na koji ljudi percipiraju tijelo, bolest i smrt.
Kod nekih osoba je religioznost povećana, a kod nekih smanjena. Povećana svijest o prijetnji zaraznih bolesti potaknula je interes za osobnu higijenu i zdravlje, što je dovelo do promjena u svakodnevnim praksama, uključujući učestalije pranje ruku, nošenje maski i oprezniji pristup javnim prostorima. Sve u svemu, svijet je španjolska gripa temeljio izmijenila.
Trumpova predizborna vanjska politika: čimbenik koji bi mogao odlučiti američke izbore
