Rusija je 21. studenog prošle godine po prvi puta ispalila interkontinentalnu balističku raketu Orešnik na Ukrajinu. Raketa je bila usmjerena prema Dnjipru, prouzročivši manju štetu. Nekoliko medijskih izvora izvijestilo je da je Rusija u napadu koristila modificiranu raketu RS-26 Rubež bez bojne glave.
Istog dana, ruski predsjednik Vladimir Putin opisao je upotrebu balističke rakete opremljene hipersoničnim teretom koji nije nuklearan kao “odgovor na britanske i američke oružane sustave” koji su bili isporučeni Ukrajini.
Tri mjeseca kasnije, u četvrtak ujutro, Rusija je navodno ispalila još jedan Orešnik, ovoga puta prema Kijevu. Stanovnici su pohitali u skloništa, no nije se dogodilo ništa.
Russia reportedly fired an “Oreshnik” ballistic missile at Kyiv today – but the missile malfunctioned and exploded on Russian soil — Forbes.
A Russian terror weapon becomes less terrifying when it fails. pic.twitter.com/UEjEa5p7t7
— KyivPost (@KyivPost) February 6, 2025
Skup i nepouzdan
Prema riječima Kirila Sazonova, ukrajinskog ratnog izvjestitelja, Orešnik nije odletio daleko. Navodno je došlo do kvara, a raketa je eksplodirala na ruskom tlu, piše Forbes. ”Kompleksan i nepouzdan, Orešnik je skup način za isporuku ne osobito velike razorne moći”, rekao je Jeffrey Lewis, direktor Programa za neširenje nuklearnog oružja u Istočnoj Aziji pri Middlebury Institutu za međunarodne studije u Montereyu, u razgovoru za Reuters.
Nakon prvog napada Orešnikom Putin je upriličio medijski spektakl, koji je, prema pisanju The Moscow Timesa, označio početak ”vojne propagandne kampanje osmišljene da preuveliča sposobnosti ruskog vojno-industrijskog kompleksa i moć novog oružja”. Američki dužnosnici istaknuli su da Orešnik, unatoč svojim naprednim značajkama, i dalje ostaje eksperimentalno oružje. Iako je Putin naglašavao eksperimentalnu prirodu sustava i njegove hipersonične sposobnosti, nekoliko vojnih stručnjaka tvrdi da je riječ o primjeni stare tehnologije koja se već godinama koristi u interkontinentalnim balističkim projektilima (ICBM-ovima).
Lewis tvrdi kako nijedna tehnologija korištena u Orešniku nije nova niti predstavlja značajnu promjenu u razvoju konvencionalnog naoružanja. Umjesto toga, riječ je o “nizu starih tehnologija koje su sastavljene na novi način”.
Stiže li rat svih ratova? Pojavile se znakovite informacije
Obrambeni stručnjak sa Sveučilišta u Oslu sugerira da Orešnik vjerojatno sadrži najviše 10% novih komponenti. Smatra se da Rusija posjeduje samo ograničen broj ovih projektila, što čini njihovu redovitu uporabu protiv Ukrajine malo vjerojatnom.
