za kulisa američko-ruskih razgovora o okončanju rata u Ukrajini, prema informacijama koje je objavio The Wall Street Journal, sve se manje radi o klasičnoj diplomaciji, a sve više o velikim poslovnim projektima. Umjesto mirovnog sporazuma u tradicionalnom smislu, ključni akteri oko Donalda Trumpa razmatraju model u kojem bi Washington, Moskva i Kijev postali partneri u nizu investicijskih aranžmana, tvrde izvori upoznati s pregovorima.
Prema tim navodima, Kremlj je američkoj strani predložio da se stabilizacija Ukrajine poveže s velikim gospodarskim projektima, a Bijela kuća je – na iznenađenje europskih saveznika – pokazala spremnost da takav pristup razmotri.
Prošli mjesec u Miamiju održan je sastanak Stevea Witkoffa, Jareda Kushnera i Kirila Dmitrijeva, nakon kojeg je, prema izvorima, dogovoren okvirni plan: američke bi kompanije dobile pristup oko 300 milijardi dolara ruskog kapitala zamrznutog u Europi, a sredstva bi se koristila za rusko-američke projekte i obnovu Ukrajine nakon rata. Razgovaralo se i o zahvatima mnogo šireg opsega — zajedničkom iskorištavanju arktičkih resursa te čak potencijalnoj američko-ruskoj misiji na Mars uz sudjelovanje SpaceX-a. Europske države o svemu su, navodno, obaviještene tek naknadno putem vlastitih obavještajnih službi.
Kremlj igra na kartu ekonomije
Moskva već godinama pokušava uvjeriti Sjedinjene Države da Rusiju ne promatraju kroz sigurnosnu, nego kroz ekonomsku prizmu. Nudeći pristup rijetkim mineralima, energetskim resursima i golemim teritorijima, rusko vodstvo želi stvoriti preduvjete za novu arhitekturu gospodarskih odnosa – i potencijalno produbiti razlike između SAD-a i europskih partnera.
Dmitrijev, bivši bankar Goldman Sachsa, brzo je našao zajednički jezik s Witkoffom i Kushnerom. “Rusija ima toliko golemih resursa i teritorijalnih prostranstava. Ako uspijemo postići da Rusija, Ukrajina i Amerika postanu poslovni partneri, svi će prosperirati; to će biti prirodni bedem protiv budućih sukoba”, izjavio je Witkoff.
Dmitrijev je dodao: “Možemo transformirati investicijski fond u političko povjerenje.” Witkoff se čak založio da Dmitrijevu, koji se nalazio na listi persona non grata zbog vođenja ruskog Suverenog fonda, bude omogućen ulazak u SAD. Iako se ministar financija Scott Bessent tome protivio, Trump je na kraju presudio u Dmitrijevovu korist. Trumpov pristup, prema izvorima iz Bijele kuće, bio je fokusiran na potencijalne ekonomske koristi, dok su teritorijalna pitanja gurnuta u drugi plan. Kako bi ubrzali dogovore, sudionici su često zaobilazili standardne diplomatske procedure.
Tako su Witkoff i Dmitrijev, bez znanja CIA-e, razgovarali o najvećoj američko-ruskog razmjeni zatvorenika prije planiranog summita na Aljasci. Neki američki dužnosnici za ruske kontakte nisu saznali od vlastitih struktura, nego od britanskih partnera. Za dio Trumpovih suradnika poslovni model mirovnog procesa predstavljao je prednost: američki investitori mogli bi otvoriti poslove u poslijeratnoj Rusiji i postati svojevrsni jamci stabilnosti. Ruska strana, tvrde izvori, pritom je jasnije preferirala američke tvrtke u odnosu na europske. Jedan izvor za WSJ navodno je rekao: “To je Trumpova ‘umjetnost dogovora‘, kad on kaže: ‘Gledajte, rješavam ovo pitanje i pritom postoje ogromne ekonomske koristi za Ameriku, zar ne?‘”
Pripreme za postratno tržište već traju
I dok neki analitičari smatraju da Rusija koristi pregovore kako bi produžila rat, određeni potezi upućuju na to da se već priprema teren za velike poslove. Sankcionirani milijarderi poput Genadija Timčenka, Jurija Kovalčuka i braće Rotenberg, navodno su u tišini proučavali mogućnosti u rudarskom i energetskom sektoru s američkim partnerima.
Ni američki investitori nisu mirovali: Neil Chapman iz Exxona sastao se s Igorom Sečinom iz Rosnjefta o mogućem povratku na projekt Sahalin, Todd Boehly razmatrao je kupnju udjela u Lukoilu, ruski poslovnjaci nudili su koncesije za plin i minerale u Sibiru, Gentry Beach pregovarao je o udjelu u arktičkom LNG projektu Novateka. Investitor Stephen Lynch platio je 600.000 dolara lobistu bliskom Donaldu Trumpu mlađem kako bi ishodio dozvolu za kupnju plinovoda Sjeverni tok 2. U srpnju je, prvi put od 2018., američke svemirske institucije posjetio šef Roscosmosa Dmitrij Bakanov — sastao se s NASA-om, Boeingom i SpaceX-om.
Witkoff je pokušavao ubrzati procese, no planirani summit Trump–Putin na Aljasci u kolovozu ipak je propao. U listopadu, dok je Volodimir Zelenski tražio američke projektile Tomahawk, Trump je neposredno nakon razgovora s Putinom odbio prodaju. Kao alternativu, Witkoff je poručio Kijevu da zatraži od Trumpa desetogodišnje carinsko izuzeće kako bi potaknuo oporavak ukrajinske ekonomije.
