Unatoč njegovoj hospitalizaciji u bolnici Gemelli, papa Franjo je izjavio da pristaje na kanonizaciju novih blaženiha Joséa Gregorija Hernándeza Cisnerosa (Venezuela) i Bartola Longa (Italija). Tiskovni ured Svete Stolice objavio je to 25. veljače 2025.
Dekreti koje je Papa odobrio omogućit će, nakon konzistorija, slavlje kanonizacije ove dvojice laika. Također odobravaju slavlje beatifikacije dvojice vojnika i priznaju još tri osobe časnima.
Obično ovakva najava dolazi nakon službenog susreta pape i prefekta Dikasterija za kauze svetaca, trenutno kardinala Marcella Semerara. Međutim, ovaj put to je bilo u povodu posjeta Papi kardinala državnog tajnika Pietra Parolina i zamjenskog nadbiskupa Edgara Peñe Parre, 24. veljače. Sveti je Otac ovlastio dikasterij nadležan za svece i blaženike da objavi dekrete koji formaliziraju razvoj statusa osoba koje Crkva službeno priznaje kao modele i zagovornike.
Liječnik siromaha
Prvi od njih odnosi se na blaženog Joséa Gregorija Hernándeza Cisnerosa (1869.-1919.), laika iz Venezuele poznatog kao “liječnik siromašnih”. Nakon što je diplomirao na Sveučilištu u Caracasu, usavršavao se iz bakteriologije i mikrobiologije u Parizu od 1889. nadalje.
Njegovi zdravstveni problemi spriječili su ga u duhovnoj potrazi za kontemplativnim ili svećeničkim redovničkim pozivom. Godine 1908. stupio je u cistercite u Italiji, ali je nakon devet mjeseci morao otići iz zdravstvenih razloga. Godine 1913. ušao je u sjemenište i započeo studij u Rimu, ali ga je tada pogodila tuberkuloza. Završio je studij i zauvijek se vratio kući da radi kao liječnik. Poginuo je u nesreći 1919.
Reputacija njegove svetosti brzo se proširila u njegovoj rodnoj zemlji i diljem Latinske Amerike, s mnogim fizičkim i duhovnim iscjeljenjima koja su se pripisivala njegovom zagovoru. Njegova beatifikacija proslavljena je u Caracasu 30. travnja 2021.
Čudesna molitva koja uvijek dobiva: ‘Tko želi neku milost neka ovako moli’
Bivši sotonist utemeljitelj marijanskog svetišta
Dikasterij za kauze svetaca također je objavio dekret koji se odnosi na laika blaženog Bartola Longa (1841.-1926.). U Italiji je poznat po tome što je 1875. godine utemeljitelj svetišta Gospe od Ružarija u Pompejima, koje se nalazi u blizini istoimenog antičkog grada.
Podrijetlom iz Puglie, ovaj Talijan, po struci odvjetnik u mladosti bio blizak socijalističkim i okultističkim idejama. Bio je dio sotonističke skupine u razdoblju u kojem je čak slavio sotonističke mise. Ali nakon dugog razdoblja depresije suicidalnih misi, susret s dominikanskim svećenikom doveo ga je do vjere.
Zatim se pridružio Trećem redu braće propovjednika pod imenom ‘Braća krunice’ na talijanskom. Posjećujući jednog dana grad Pompeje, čuo je glas koji ga je poticao da ondje širi pobožnost krunice. Zatim je na tom mjestu dao sagraditi svetište Gospe od Pompejske krunice.
Vrlo angažiran u društvenim i humanitarnim pitanjima, ovaj blizak prijatelj Lava XIII. nominiran je za Nobelovu nagradu za mir, ali bez uspjeha. Neposredno prije smrti, svu svoju imovinu oporučno je ostavio Vatikanu, proživljavajući posljednje dane u krajnjem siromaštvu. Pokopan je u bazilici u Pompejima. O čudesima po ovom laiku, bivšem sotonistu koji će sad postati blaženik pisali smo prije.
Bolesti misteriozno nestaju, dugovi se vraćaju, gradovi se dižu iz pepela, a sve po pobožnosti Gospi koja je osvojila svijet
