Papa Lav XIV posjetio je u utorak, 20. svibnja, baziliku Svetog Pavla izvan zidina u Rimu kako bi se pomolio na grobu „apostola pogana“ i simbolično povjerio početak svog pontifikata zagovoru svetog Pavla.
Sveti Otac stigao je u jednu od četiriju rimskih papinskih bazilika u poslijepodnevnim satima, gdje su ga dočekali opat bazilike, o. Donato Ogliari, OSB, i nadstojnik bazilike, kardinal James Michael Harvey. Uz pjesmu Zbora Sikstinske kapele i benediktinske zajednice koja stoljećima čuva ovu baziliku, Papa je ušao kroz Sveta vrata i uputio se prema oltaru ispovijedi pod kojim se nalazi grob svetog Pavla.
Papa je kleknuo u tišini pred grobom apostola naroda, a potom se vratio u apsidu crkve, gdje je čitan odlomak iz Poslanice Rimljanima. U svojoj propovijedi na talijanskom jeziku, papa Lav XIV osvrnuo se na tri temeljne teme Pavlova nauka: milost, vjera i opravdanje.
Spasenje ne dolazi čarolijom
„Sveti Pavao priznaje da je od Boga primio milost svoga poziva“, rekao je Papa okupljenim vjernicima, kojih je bilo oko 2000. „On priznaje, drugim riječima, da su njegov susret s Kristom i njegovo poslanje plod Božje prethodne ljubavi koja ga je pozvala na novi život dok je još bio daleko od Evanđelja i progonio Crkvu.“
Povezujući Pavlovo iskustvo s vlastitim duhovnim nadahnućem, Papa je citirao svetog Augustina, obraćenika i crkvenog naučitelja, kojega naziva svojim duhovnim ocem. „U svakom pozivu na djelu je Bog, u svojoj milosrdnoj i dobroj prisutnosti, darežljivoj poput majke koja svojim tijelom hrani dijete dok se ono samo ne može nahraniti.“
Papa je podsjetio kako Bog ne oduzima ljudsku slobodu, već daje priliku za istinski izbor. „Na putu prema Damasku Gospodin Pavlu nije oduzeo slobodu, nego mu je dao mogućnost da odluči – da izabere poslušnost koja će ga stajati mnogo toga, koja će tražiti borbe, i iznutra i izvana.“
Dodao je da spasenje nije nešto što se događa čudesno ili mehanički: „Spasenje ne dolazi čarolijom, već tajanstvenim suglasjem milosti i vjere, Božje prethodne ljubavi i našeg slobodnog i povjerljivog prihvaćanja.“
Pozvao je vjernike da poput Pavla budu svjedoci Božje ljubavi: „Zamolimo Gospodina da nam omogući odgovoriti na njegovu milost i da sami postanemo svjedoci ljubavi koja je ‘izlivena u naša srca po Duhu Svetome koji nam je dan.’“
„Molimo Gospodina za milost da njegujemo i širimo njegovu ljubav“, nastavio je Papa, „da postanemo istinski bližnji jedni drugima. Natječimo se u iskazivanju ljubavi koja je, nakon Pavlova susreta s Kristom, bivšeg progonitelja potaknula da postane ‘svima sve’, pa čak i do mučeništva.“
Iz bazilike koja je povjerena benediktinskom redu, Papa je također podsjetio na svetog Benedikta, ističući da je „ljubav bila pokretačka snaga evangelizacije“ u njegovu monaškom nauku. Posebno se osvrnuo na benediktinsku važnost „bratske ljubavi“, koja, prema Papi, „ostaje temelj kršćanskog zajedništva i navještaja“.
Pri kraju propovijedi, papa Leo XIV evocirao je i riječi pape Benedikta XVI. iz Madrida na Svjetskom danu mladih 2011. godine: „Dragi prijatelji, Bog nas ljubi. To je velika istina našega života, ono što svemu daje smisao.“ U tom je duhu Papa dodao: „U toj jednostavnosti i jedinstvenosti krije se temelj svake misije – pa tako i moje – kao nasljednika Petra i baštinika Pavlove apostolske gorljivosti.“
„Neka mi Gospodin udijeli milost da vjerno odgovorim na njegov poziv“, zaključio je Sveti Otac. Na kraju misnog slavlja, Papa je ponovno kleknuo pred grobom svetog Pavla, a zatim su zajednički otpjevane molitve „Oče naš“ i „Kraljice neba“ na latinskom jeziku. Papa je potom, uz pjesmu i pljesak okupljenih, napustio baziliku u procesiji, predvođen benediktinskim redovnicima.
‘Po ovom znaku dolazi ti spasenje!’ Obraćenje teško bolesne muslimanke zbog Gospođe iz sna
