Hoće li mozaici u bazilici sv. Pavla izvan zidina najaviti kraj svijeta? Legenda ponovno budi pažnju s dolaskom Pape Lava XIV.
Duga crta nasljednika, protegnuta kroz stoljeća, tiho svjedoči obećanju danom na obalama Galilejskog mora da smrt neće nadvladati.
U Bazilici svetog Pavla izvan zidina u Rimu, dolskom mozaika pape Lava XIV. ponovno budi zanimanje, a kod nekih i stare praznovjerne slutnje. Dok majstori pripremaju zlatni medaljon koji će se pridružiti nizu papinskih portreta iznad središnje lađe, iznova se postavlja poznato pitanje: Što će se dogoditi kad više ne bude mjesta?
Tradicija prikazivanja portreta svakog pape, započeta s apostolom Petrom, datira još iz 5. stoljeća, iz pontifikata pape Lava I. Ovi medaljoni – poznati kao tondi – kruže unutrašnjim zidovima bazilike kao vizualna povijest apostolskog nasljedstva. No taj niz već dugo potiče i jedno znakovito predanje: kad se popune sva prazna mjesta, svijet će doći svom kraju.
Nakon sprovoda, uzbuna: Obrnuti križevi u Vatikanu, evo o čemu se radi
Ima još mjesta
Ova legenda nije dio službenog nauka Katoličke Crkve daleko od toga. No već desetljećima, ako ne i stoljećima, kruži među vjernicima i posjetiteljima, ponovno izlazeći na vidjelo pri svakom izboru novog pape.
Posebnu je pozornost zadobila nakon velikog požara 1823. godine, kada je većina bazilike uključujući i mozaike bila uništena. Papa Lav XII. tada je započeo rekonstrukciju, a novi niz portreta bio je brojčano ograničen. Od tada, svaki novi portret čini se kao korak bliže kraju barem u očima praznovjernih.
Koliko je mjesta još ostalo? S dolaskom pape Lava XIV., 267. nasljednika svetoga Petra, bazilika se još malo više približila svom navodnom “kraju”. No turisti koji dođu u baziliku i čuju legendu nerijetko se iznenade kad otkriju da još ima desetke praznih mjesta. Pogotovo jer se internetom širi tvrdnja da mjesta više nema i da je papa Lav zadnji papa.
Ipak, neki se i dalje potiho pitaju: Hoće li doći dan kad stvarno ne bude više prostora? A ako dođe?
Isus dječaku otkriva kako će izgledati svršetak svijeta: ‘Reci ljudima da, ako me vole, da se ne boje’
Poziv na razmatranje
Katolička Crkva ne podupire apokaliptična tumačenja vezana uz mozaike. Uistinu, Katekizam Katoličke Crkve jasno podsjeća vjernike da kraj vremena „ostaje skriven svima“ (KKC 1040).
Još u Evanđeljima, Isus opominje da nitko ne zna dana ni časa (Mk 13,32). Umjesto straha i računanja, Katolički nauk poziva na budnost, pouzdanje i nadu. Ipak, legenda nosi određenu poetsku težinu. Podsjeća na prolaznost vremena, na smrt i Božju providnost duboke teme koje diraju svakoga čovjeka.
Mozaici nisu tek ukras. Oni su poput vizualne teologije. Svaki portret svjedoči o čovjeku koji je izabran nositi teret i blagoslov Petrova poslanja, u svijetu koji se neprestano mijenja.
A svijet se zaista promijenio: od careva do električne rasvjete, od mučenika do digitalnih medija, tradicija mozaika traje i dalje. Unatoč požarima, ratovima i reformama, Crkva ide naprijed, mozaik po mozaik, pontifikat po pontifikat.
Uskoro i lice Lava XIV.
Za sada, niša predviđena za mozaik pape Lava XIV. još je prazna, iako je nježno osvijetljena reflektorom koji čeka njegovo lice. Ovakvo kašnjenje je uobičajeno, mozaik pape Franje postavljen je tek devet mjeseci nakon njegova izbora 2013. godine.
Vatikanski mozaik studio, stoljetna institucija zaslužna za mnoga sveta umjetnička djela Rima, upravo izrađuje novi mozaik s velikom pažnjom. Njegovo otkrivanje neće označiti kraj, već kontinuitet. Vjera se ne boji budućnosti – ona kroči kroz nju.
Proročanstvo o posljednjem papi širi strah: Evo što bi vjernici trebali znati
