Ova godina i vremenski uvjeti nanijeli su glavobolje pčelarima širom Bosne i Hercegovine, pa zbog velikih vrućina, uništenih cvjetova i gladnih pčela, ove godine prinos meda je skoro – nikakav.
Da nevolja bude veća, na takve pčele i loše uvjete nisu rijetki napadi bolesti, pa pčelari moraju unaprijed raditi na očuvanju, kako bi naredne godine makar od onih najjačih očekivali koju kap najslađeg gustog i prirodnog soka.
Sve ovo potvrđuje za Hercegovina.info širokobriješki veterinar i nagrađivani pčelar Grgo Musa, uz objašnjenje da je cvijeće usljed velikih vrućina jednostavno ostalo osušeno, pa pčele nemaju mnogo izbora.
Ništa od medne godine skoro u cijeloj BiH
„Prinosi meda su ove godine gotovo nikakvi. Mislim da zajednice u Hercegovini ne mogu ni za sebe, točnije za zimu, osigurati med“, rekao je za naš portal Musa.
Sve je to zbog klime, objašnjava Musa, jer četvrti i peti mjesec su dani kada bi se trebale pčele razvijati kako treba, a onda kad je došao šesti mjesec, u planinu se sele košnice i došlo je do naglih vrućina, a toplina i vjetar jednostavno ne pogoduju tome.
„Biljke nisu medile, pčele su bile spremne ali biljke – ne. Jedno bez drugog ne može, a sve se poremetilo. Ja imam svoje košnice, seleće, idem za Posavinu, gdje je također bilo loše, ali izvuklo nas je vrcanje na bagrem. Planine, planinske livade, to je sve loše. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, ima tek negdje pozitivnih vijesti, kao što je na primjer dio Grahova, a s druge strane Glamoč ili Blidinje – katastrofa“, istaknuo je Musa za Hercegovina.info.
Cijene meda će najvjerojatnije rasti, nekad se kupovalo 20 tegli
Za pčelare je prinos meda jako loš, a nadat će se da ima dovoljno barem za pčele.
„Cijene se sada kreću od 20 do 30 KM, a većinom je to 25. Ipak, ni prodaja nije kao prethodnih godina. Ide, ali dosta slabije. Recimo, prošle godine je bila ‘medna godina’ i pčelari su se mogli pohvaliti velikim količinama, pa je narod znao kupovati po 20 tegli ili po jednu-dvije, jer su znali da svakako ima“, kaže Musa
Za ovu godinu se kupci najavljuju, a pčelari imaju još zaliha od prethodne godine, pa „uz staru slavu“ ispunjavaju očekivanja.
„Očekujem da će cijene biti još skuplje na jesen, jer pravog meda uistinu nema“, kazao je Musa.
Pčele su dobre, klima se promijenila, ali je potrebno skrenuti pažnju na zdravlje pčela.
„Na gladne zajednice dolazi svaka bolest, pčelari se moraju dokazati i potruditi, a 1. kolovoza krenula je nova pčelarska godina. Pčele se moraju spremiti za zimu, čistiti od bolesti, pa jake pčele moraju opstati kako bi se nešto očekivalo dogodine“, zaključio je Musa.
Ni u Trebinju nije bolja situacija
Da vrućina pčelama nužno ne smeta, ali da je i dalje veliki problem, potvrdio je za Nezavisne novine Obrad Ninković, predsjednik Udruženja pčelara “Leotar” iz Trebinja i predsjednik Skupštine Saveza udruženja pčelara Republike Srpske.
“Pčele dobro podnose vrućine, međutim, biljke ne podnose velike vrućine i ne luče nektar. Drugim riječima, naše pčele nemaju što unositi u svoje košnice i izostaje proizvodnja meda. Ova godina za hercegovačke pčelare bit će izuzetno teška i loša što se tiče medobranja. Nimalo se ne piše dobro za naše pčelare, jer ove nenormalne vrućine u ovo doba godine sigurno će prouzrokovati da izostane i ova posljednja paša kojoj su se nadali pčelari Hercegovine, a to je ispaša na vrijesku. Jednostavno možemo samo svoditi račune i spasavati društva što se tiče bolesti i držati pod kontrolom stanje u košnicama i nadati se da će sljedeća godina biti nešto bolja“, kazao je Ninković i dodao da iskusni pčelari već znaju kako pomoći pčelama na ovim vrućinama.
“Idealna temperatura legla i ljeti i zimi treba da iznosi 32 stupnja. Zato pčelari zimi zagrijavaju leglo, ljeti rashlađuju, i mi, pčelari, moramo sve uraditi da bismo pčelama olakšali preživljavanje na ovakvim visokim temperaturama“, rekao je Ninković.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
