Najnovije izvješće američkog Ministarstva obrane o kineskoj vojnoj moći, objavljeno 23. prosinca 2025., donosi dosad najdetaljniju procjenu ubrzane modernizacije Narodnooslobodilačke vojske i jasno postavlja rok: Peking želi biti sposoban voditi i pobijediti u ratu za Tajvan do kraja 2027. godine. Izvješće prvi put potvrđuje niz sposobnosti koje bitno mijenjaju stratešku ravnotežu, uključujući činjenicu da američka domovina više nije sigurna od kineskih projektila, ni nuklearnih ni konvencionalnih.
Jedno od najznačajnijih otkrića odnosi se na kineski projektil DF-27. Pentagon ga po prvi put tretira kao operativni sustav u dometu interkontinentalne balističke rakete, i to s konvencionalnom bojevom glavom. Drugim riječima: Kina sada ima projektil koji bez nuklearnog oružja može pogoditi ciljeve tisućama kilometara daleko, uključujući i dijelove američkog teritorija.
Izvješće pritom izrijekom navodi da Kina danas raspolaže najnaprednijim arsenalom hipersoničnog oružja na svijetu, čime se briše dosadašnja pretpostavka da je američka domovina sigurna od izravnog udara.
2025 #Pentagon #China Report just released!@DeptofWar Annual Reports to Congress on China’s #Military Power—2000 to 2025—Download complete set + read highlights here:https://t.co/jFK59sMjro
Now that the Pentagon has just released the 2025 China Military Power Report… pic.twitter.com/5S7TyDUyp5
— Andrew Erickson 艾立信 (@AndrewSErickson) December 24, 2025
Nuklearni arsenal raste brže nego ikad
Pentagon procjenjuje da je Kina do kraja 2024. imala više od 600 operativnih nuklearnih bojevih glava, a da će taj broj do 2030. premašiti 1.000. Riječ je o najbržem širenju nuklearnog arsenala u svijetu.
Posebno zabrinjava razvoj kineskog sustava ranog upozorenja. Sateliti mogu detektirati lansiranje neprijateljske rakete u svega 90 sekundi, dok zapovjedni centar prima uzbunu unutar nekoliko minuta. Kina je, prema izvješću, već napunila više od stotinu silosa interkontinentalnim projektilima DF-31 te uvježbava njihovo brzo, gotovo istodobno lansiranje. To je ključan pomak: Kina se sve više približava doktrini lansiranja nakon upozorenja, kakvu su desetljećima razvijali SAD i Rusija.
Prvi ICBM nad Tihim oceanom nakon 44 godine
Pentagon je prvi put službeno potvrdio detalje kineskog testa interkontinentalne rakete u otvorenom oceanu. U rujnu 2024. projektil DF-31B lansiran je s otoka Hainan i pogodio cilj udaljen oko 11.000 kilometara, u blizini Francuske Polinezije. Bio je to prvi takav kineski test još od 1980. godine i jasna nuklearna poruka, upućena prije svega Washingtonu.
Izvješće otkriva i da Kina razvija nuklearne bojeve glave male snage, ispod 10 kilotona. Takvo oružje povećava rizik uporabe, jer je „prag“ za nuklearni udar znatno niži. Kao ključni nositelji tog oružja navode se projektil DF-26, poznat kao „ubojica nosača zrakoplova“, te bombarderi H-6N, koji su već sudjelovali u zajedničkim zračnim patrolama s Rusijom.
Pentagon po prvi put detaljno opisuje i kinesku proizvodnju plutonija. Dva brza reaktora CFR-600 omogućuju masovno gomilanje nuklearnog materijala, a količina visoko obogaćenog uranija koju je Kina uvezla iz Rusije veća je od ukupne količine uklonjene diljem svijeta pod međunarodnim nadzorom u posljednjih 30 godina. Uz to, kineska dominacija u rijetkim zemnim metalima daje Pekingu ključnu prednost u proizvodnji naprednog oružja.
Unatoč velikim čistkama u vrhu vojske i obrambene industrije, osobito u Raketnim snagama, Pentagon zaključuje da kineski vojni razvoj nije usporen. Naprotiv, osobna uključenost Xija Jinpinga u borbu protiv korupcije tumači se kao pokušaj da se dugoročno poveća pouzdanost i borbena spremnost snaga.
Tajvan kao središnja točka
Sve se, na kraju, vraća na Tajvan. Pentagon navodi da Kina do 2027. želi imati tri ključne sposobnosti: pobijediti u ratu uz prihvatljive gubitke, neutralizirati američku nuklearnu prednost i kontrolirati eskalaciju sukoba kako bi spriječila uključivanje drugih država.
U tom svjetlu treba promatrati i gotovo udvostručenu kinesku vojnu potrošnju, koja je službeno iznosila 231 milijardu dolara, ali je u stvarnosti znatno veća. Zaključak izvješća je sumoran: iako bi invazija na Tajvan bila jedna od najsloženijih vojnih operacija u modernoj povijesti, Kina se na nju sustavno priprema. Današnje vojne vježbe oko otoka nisu iznimka, one su dio dugoročne strategije čiji je rok već upisan: 2027.
