Direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko, odgovarajući na pitanja o uspostavi nacionalne bankomatske mreže, rekla je u četvrtak da sada ne bi bilo mudro, bez ikakve analize, prihvatiti takve obveze te da najprije treba napraviti analizu, a potom razgovarati.
Na pitanje zašto nije postignuta suglasnost o uspostavi nacionalne bankomatske mreže, Perko, koja sudjeluje na HUB-ovoj konferenciji Financijsko tržište, da sada, bez ikakve analize, ne bi bilo mudro prihvatiti obveze i dodala da razgovaraju s ministarstvom, da najprije treba napraviti analizu, modele, vidjeti kako utječu, koja su moguća rješenja, a potom opet razgovarati.
Ako postoji zajednička mreža, a s obzirom da sada ima i više bankomata na jednom mjestu, npr. u trgovačkim centrima, te ako se ide u smjeru nacionalne bankomatske mreže, onda će ih na tim mjestima gdje ih je bilo više, biti manje, upozorila je.
Novinare je zanimalo, kako bi to banke, koje su lani imale 1,5 milijardi eura dobiti, moglo pogoditi, odgovorila je da se stalno govori o visokoj dobiti banaka, a da banke nisu najprofitabilniji sektor, niti su hrvatske banke najprofitabilniji bankarski sektor u EU.
Na pitanje o skorom prestanku plaćanja naknada na osnovni račun, Tamara Perko je naglasila da se naknada za osnovni račun za osjetljive skupine nije ni prije plaćala. Sada imamo promjenu, uvodi se cijeli paket usluga besplatnih za sve građane, rekla je i nastavila da sve usluge nose i svoj trošak, tako i bankarske usluge, da i regulatorni zahtjevi, kao i zahtjevi tržišta, imaju svoj trošak.
Naglasila je da bi voljela da su jednaki uvjeti za sve na tržištu, ali i da banke poštuju regulativu i moraju poštovati zakone. Na pitanje može li se očekivati val rasta drugih naknada, zbog prestanka plaćanja naknada na osnovni račun, odgovorila je da se metodologija izračuna naknada mora dostaviti HNB-u, da HNB ima cijelu metodologiju izračuna i da će to pratiti.
Tamara Perko istaknula je kako je glavna tema ovogodišnje konferencije Financijsko tržište doprinos banaka društvu. Banke zapošljavaju jedan posto zaposlenih u Hrvatskoj, oni su najproduktivniji djelatnici, generiraju 3,4 posto bruto dodane vrijednosti. Banke generiraju 6,2 posto investicija u nematerijalnu imovinu, kao softver, a drugi su ulagači u takvu vrstu imovine, iza IT sektora, istaknula je.
