Njemačka nije zabilježila značajan gospodarski rast u pet godina.
To je zadivljujući zaokret za najveće europsko gospodarstvo, koje je veći dio ovog stoljeća proširio izvoz i dominirao u svjetskoj trgovini inženjerskim proizvodima poput industrijskih strojeva i luksuznih automobila.
Pa što se dogodilo? Evo pet razloga za njemačku ekonomsku padu:
Energetski šok od Rusija
Moskovska odluka da u Njemačku prekine opskrbu prirodnim plinom nakon ruske invazije na Ukrajinu nanijela je ozbiljan udarac. Godinama se njemački poslovni model temeljio na jeftinoj energetskoj proizvodnji industrijske robe za izvoz.
U 2011. godini, tadašnja kancelarka Angela Merkel odlučila je ubrzati kraj korištenja nuklearne energije u Njemačkoj, istovremeno oslanjajući se na plin iz Rusije kako bi premostila jaz dok se zemlja udaljavala od stvaranja ugljena i prema obnovljivoj energiji. Rusija se tada smatrala pouzdanim energetskim partnerom; Upozorenja za suprotno iz Poljske i Sjedinjenih Država su odbačena.
Kad je Rusija prekinula protok, cijene u Njemačkoj naglo su se povećavale za plin i za električnu energiju proizvedenu iz plina, oba ključna troškova za energetski intenzivne industrije poput čelika, gnojiva, kemikalija i stakla. Njemačka se morala obratiti ukapljenom prirodnom plinu, ili LNG-u, super hlađenom i uvezenom brodom iz Katara, a američki LNG košta više od plinovoda.
Električna energija sada košta industrijske korisnike u Njemačkoj u prosjeku 20,3 eura centa po kilovatskom satu, navodi se u studiji koju je istraživačka tvrtka Prognos AG pripremila za udruženje bavarske industrije. U SAD -u i Kini, gdje se nalaze mnogi konkurenti njemačkih tvrtki, trošak je ekvivalent 8,4 eura.
Obnovljivi izvori energije nisu se smanjili dovoljno brzo da bi popunili jaz. Vlasnik kuće i regionalni otpor turbina usporili su rast energije vjetra. Infrastruktura za transport vodika kao zamjensko gorivo za čelične peći ostaje uglavnom na ploči za crtanje.
Kina: od kupca do konkurenta
Godinama je Njemačka imala koristi od kineskog ulaska u globalnu ekonomiju – čak i kad su druge razvijene zemlje izgubile posao u Kini. Njemačke tvrtke pronašle su ogromno novo tržište industrijskih strojeva, kemikalija i vozila. Kroz rane i sredine 2010. godine, Mercedes-Benz, Volkswagen i BMW iskoristili su masne profite prodaje u ono što je postalo najveće svjetsko tržište automobila.
U to su vrijeme kineske tvrtke proizvodile predmete poput namještaja i potrošačke elektronike koji se nisu natjecali s njemačkim osnovnim snagama. Tada su proizvođači u Kini počeli izrađivati iste stvari kao i Nijemci.
Državno subvencionirani kineski solarni paneli obrisali su njemačke proizvođače. U 2010. godini, kineski proizvođači panela ovisili su o uvezenoj njemačkoj opremi; Danas se globalna proizvodnja solarnih ploča oslanja na opremu iz Kine. Vlada u Pekingu povećala je napore na promicanju i subvencioniranju proizvodnje za izvoz. Rezultirajuća roba – čelik, strojevi, solarni paneli, električna vozila i EV baterije – sada se natječu s njemačkom robom na izvoznim tržištima.
Njemačka, najcentričnija ekonomija Europske unije, najviše je izgubila od kineske industrijske politike orijentirane na izvoz. Kina 2020. nije bila neto izvoznik vozila; Do 2024. godine izvozio je 5 milijuna godišnje. Njemački neto izvoz opao je za pola u istom razdoblju, na 1,2 milijuna automobila. Kapacitet kineske tvornice procjenjuje se na 50 milijuna vozila godišnje, otprilike polovicu globalne potražnje.
Skidanje na ulaganje
Njemačka se tijekom dobrih vremena postajala žalosna i odložila ulaganja u dugoročne projekte poput željezničkih linija i brzih interneta. Vlada je uravnotežila svoj proračun, a ponekad je istrčala viškove od poreznih prihoda od procvata ekonomije.
Ovih dana njemački putnici odmahnu glavom u vlakovima koji se ne provode na vrijeme i stalne poremećaje usluga, dok se popravci izvršavaju u istrošenim stazama. Internet velike brzine još nije stigao do nekih ruralnih područja. Prijenosna linija za donošenje električne energije iz njemačkog vjetrovitih sjevera do tvornica na jugu trajala je godinama i neće biti spremna prije 2028. godine. Ključni most na autocesti koji povezuje industrijsku ruhru s južnom Njemačkom morao je biti zatvoren 2021., 10, 10 Godinama nakon sumnje u njegovu izdržljivost pojavila se. Zamjena neće biti spremna prije 2027. godine.
Ustav amandmana iz 2009. godine lisicama je vladila ograničavajući potrošnju deficita. Hoće li se otpustiti takozvanu dužničku kočnicu bit će trnovito pitanje za njemačku vladu postavljenu nakon izbora u zemlji.
Nedostatak kvalificiranih radnika
Njemačke tvrtke imaju problema s pronalaženjem radnika s pravim vještinama, od visoko obučenih informatičkih radnika do pružatelja dnevnika, radnika starijih skrbi i članova hotela. U njemačkoj administrativnoj komori i industrijskim istraživanjima na 23.000 tvrtki, 43% tvrtki reklo je da ne mogu popuniti otvorene pozicije. Odgovor je porastao na 58% za tvrtke s više od 1.000 radnika.
Manje njemačkih studenata zainteresirano je za STEM polja, što znači znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku. Starenje stanovništva spoji problem, kao i nedostatak pristupačne skrbi o djeci zbog kojeg mnoge žene rade honorarno ili ne. Birokratske prepreke predstavljaju prepreku za zapošljavanje imigranata s visokim vještinama, iako je zakon usvojen 2020. i ojačan 2023. godine želi olakšati postupak.
Birokracija
Dugotrajni postupci odobravanja i previše papirologije su povlačenje gospodarstva, prema njemačkim kompanijama i ekonomistima. Osiguravanje građevinske dozvole za vjetroturbinu može potrajati godinama. Nekoliko drugih primjera, među desecima koje su podigle njemačke poslovne grupe:
– Tvrtke koje instaliraju solarne panele moraju se registrirati i kod vladinih regulatora i njihovog lokalnog komunalnog poduzeća, iako bi komunalna pomoć mogla prenijeti informacije na vladinu razinu.
– Restorani moraju ručno bilježiti temperature hladnjaka i zadržati tvrde kopije zapisa u mjesecu, čak i ako su podaci digitalno pohranjeni.
– Zakon kojim se tvrtkama zahtijeva da potvrde da njihovi dobavljači pridržavaju standarde okoliša i radne snage nadišli su zahtjeve EU -a, što je većim opterećenjem njemačkih kompanija od njihovih europskih konkurenata.
